Iako prošlosedmični jednodnevni bojkot nije dao očekivane rezultate, barem prema podacima poreznih uprava, za ovu sedmicu građani Bosne i Hercegovine se putem društvenih mreža pozivaju da dva dana bojkotuju velike trgovine prehrambenim artiklima zbog visokih cijena.
Na Facebook grupi građani se pozivaju da u petak i subotu (7. i 8. februara) ne kupuju ništa u velikim trgovinama, dok su od ponedjeljka do četvrtka trebali reducirati svoje kupovine. Za razliku od prošlosedmičnog, bojkot ovaj put ne uključuje benzinske pumpe i kafiće. Također, na istoj grupi građani dijele informacije o sniženim artiklima u pojedinim trgovinama.
Facebook
Bojkot trgovina pokrenut je prvo u Hrvatskoj 24. januara, da bi se sedmicu poslije proširio na cijeli region. Osim jednodnevnog bojkota svih trgovina u petak 7. februara, u Hrvatskoj su potrošači pozvani da od subote 8. februara do petka 14. februara 2025. bojkotuju Konzum.
Kada je riječ o rezultatima prvog bojkota u BiH, podaci entitetskih poreznih uprava su pokazali da je 31. januara zabilježen veći promet. Međutim, podaci poreznih uprava nisu direktno uporedivi zbog problema s metodologijom i obuhvatom. Statistike obuhvataju i uvoz te veleprodaju, pa ne odražavaju samo maloprodaju. Također, kraj mjeseca donosi veće fakturisanje firmi, što je moglo uticati na brojke.
U Federaciji BiH ukupni promet tog dana iznosio je 251,5 miliona KM, dok je u Republici Srpskoj promet preko fiskalnih kasa dostigao 59,3 miliona KM, što je znatno više u odnosu na sedmicu ranije. Zbog razlika u metodologiji evidentiranja, podaci dva entiteta nisu direktno uporedivi.
Ipak, fotografije i videosnimci jasno pokazuju da su građani 31. januara izbjegavali kupovinu u velikim marketima, što upućuje na to da je bojkot imao efekta. Iako je u trgovačkim centrima, prema podacima s terena, bio primjetan manji broj kupaca, u kafićima nije bilo značajnijih razlika – mnogi su izašli na svoju prvu jutarnju kafu.
Ekonomski analitičari su predvidjeli da jednodnevni bojkot može poslati snažnu poruku, ali su upozorili da bi dugoročni efekti na cijene zahtijevali duže trajanje ovakvih akcija.
Novi Zakon o kontroli cijena
Ministar trgovine FBiH Amir Hasičević izjavio je da je bojkot prepoznat kao signal građana i da se radi na vraćanju cijena, a ne samo na njihovom zamrzavanju. Iz tog razloga, Vlada Federacije BiH najavila je sniženje cijena 50 osnovnih životnih namirnica.
''Mi smo kao vlada dobili taj signal i pokušavamo odgovoriti. Ovo su kratkoročne mjere, ali dugoročno rješenje je povećanje plata i zaposlenosti'', naglasio je Hasičević.
Na sjednici Zastupničkog doma PS FBiH u srijedu je prihvaćen Nacrt zakona o kontroli cijena, koji će nakon što ga na nekoj od narednih sjednica odobri i Dom naroda, biti upućen u javnu raspravu.
Tokom rasprave, poslanici su ukazali na to da je ovo nakon 30 godina novo zakonsko rješenje s obzirom na to da je osnovni tekst Zakona o kontroli cijena iz 1995. godine.
Osnovne novine ogledaju u tome da su jasnije definirane situacije u kojima država može poduzeti mjere intervencije.
"Odredbe ovog zakona podrazumijevaju intervenciju države u vanrednim okolnostima, u slučaju poremećaja i u slučaju kada osnovni elementi tržišne ekonomije podbace, odnosno kada ne funkcionišu, vlada donosi mjere", kazao je Hasičević.
Dodao je da su, između ostalog, dogovorili i određene "trigere", a to je kada i u kojim situacijama se donose te mjere s obzirom na to da to dosad nije bilo jasno precizirano.
"Ovdje su između ostalog rekli da je to pet posto porast godišnje inflacije na mjesečnom nivou, tako da će se formirati i vijeće za cijene koji će to pratiti, poduzimati mjere. Imali smo puno pitanja zašto vijeće, a to je zato što hoćemo da doprinesemo demokratičnosti ovog procesa", istakao je Hasičević.
Novo zakonsko rješenje predviđa formiranje vijeća, koje bi bilo sastavljeno od predstavnika vlade, privrednih i obrtničkih komora i organizacija civilnog društva, prije svega udruženja poslodavaca i potrošača, koji bi trebalo da donose zajedničke mjere u vezi s kontrolom cijena.
Govoreći o tim mjerama, resorni ministar napominje da su prvi put one i temporalnog karaktera i u nacrtu zakona je predviđeno da mjera može trajati maksimalno šest mjeseci, a nakon evaluiranja tih rezultata, još dodatnih šest mjeseci i onda se mjere njeni učinci.
--Uz pomoć Nejre Džaferagić--
.webp){kind=icon}