Banke u Bosni i Hercegovini (BiH) nastavile su uvećavati profit uslijed rasta prihoda od kamata, naknada i provizija. Kraj septembra su dočekale s dobiti od oko 693 miliona maraka. Apliciran je i prvi online kredit u BiH, što predstavlja veliki korak naprijed u finansijskom sektoru.
Ovo je pet vijesti koje treba da znate na početku dana:
Forto i Badnjević se zadužili online, pozvali građane da koriste elektronski potpis
Online kredit, odnosno kredit bez odlaska u banku, moguće je dobiti u Bosni i Hercegovini (BiH) ako imate elektronski potpis, a za prvo takvo zaduženje kod UniCredit banke aplicirali su ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto i direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH Almir Badnjević.
"Realizacija prvog u potpunosti online kredita predstavlja veliki korak naprijed u našim nastojanjima da moderniziramo i unaprijedimo finansijski sektor te građanima omogućimo lakši pristup uslugama. Digitalizacija nije samo pitanje tehnologije, već i boljeg života za naše građane, jer im omogućava da obavljaju važne poslove iz udobnosti vlastitog doma", rekao je Forto.
Profit banaka rastao za 25 posto, jedna u minusu
Banke koje imaju sjedište u Federaciji BiH povećale su dobit za 14,35 posto, a one koje su u Republici Srpskoj bilježe rast od čak 35 posto, pokazuju podaci entitetskih agencija za bankarstvo. Ukupno gledano, profit banaka u BiH je u prosjeku veći za 24,6 posto.
U FBiH sjedište ima 13 banaka, čija ukupna imovina iznosi 31 milijardu KM, od čega finansijska imovina po amortizovanom trošku (u šta spadaju i krediti i potraživanja od klijenata 17,8 mlrd. KM) iznosi 22,4 milijarde, a gotovina i gotovinski ekvivalenti 6,7 milijardi KM.
U Republici Srpskoj postoji osam banaka, četiri s većinskim stranim kapitalom, a četiri domaće, s ukupnom bruto bilansnom aktivom koja je s kraja 2023. godine (10,3 milijarde KM) rasla na 10,8 milijardi na kraju trećeg kvartala ove godine ili pet posto.
Black Friday u BiH je dan za rekorde: Šta se krije iza ove euforije
Black Friday u Bosni i Hercegovini (BiH) prošle godine oborio je rekorde potrošnje, budući da su kupci samo u tom danu potrošili više od 372 miliоna maraka. Stručnjaci smatraju da se i ove godine očekuje rekordna potrošnja. Podsjećaju da su marketinški trikovi i obmane prodaje sastavni dio Black Fridaya, a da je na nama da procijenimo je li za nas to prihvatljivo ili ne, savjetuju da se napravi realna procjena potrebe kako ne bismo došli do nepotrebnih troškova.
Kada je riječ o brojkama, a prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, na Black Friday prošle godine, 24. novembra, fiskalne kase su registrirale promet od čak 346 miliona KM, što je rekordan iznos u jednom danu.
Derbi Sarajevo - Željo kao atraktivan turistički proizvod
Bosanskohercegovačka Premijer liga je jača, atraktivnija i vrednija nego što se to čini na prvi pogled, a neke utakmice poput derbija Sarajevo - Željezničar imaju potencijal i mimo fudbala. U septembru ove godine igrani su najveći regionalni derbiji, a na utakmici Sarajevo - Željezničar bilo je najviše gledatelja, ističe za Bloomberg Adriju Tarik Trbić, v. d. direktora Fudbalskog kluba Sarajevo, argumentirajući time atraktivnost Premijer lige.
"Zašto sarajevski derbi ne bi bio turistički proizvod interesantan za zemlje regije i Evrope kao unikatno iskustvo koje svaki fudbalski simpatizer može ostvariti", kaže Trbić.
Avionski prijevoz bilježi rast: Putovanja u slobodno vrijeme sve traženija
Ove godine očekuje se rast putničkog prometa u zračnom saobraćaju od 10 posto, što znači 9,5 milijardi ljudi koji su samo 2024. cirkulirali svjetskim aerodromima i koristili usluge avioprijevoznika. Analiza je urađena na osnovu podataka s više od 2.700 aerodroma iz više od 180 zemalja i teritorija svijeta i nudi najsveobuhvatniji pregled globalne avioindustrije za operativnu 2023. i prvu polovinu 2024.
Pogledajte šta se to još čitalo:
Čitat ćete...
Donosimo vam analitički pregled kakva je profitabilnost banaka i jesu li moguće nove akvizicije. Čitat ćete i o tome kako su bh. planine postale žrtve nekontrolirane gradnje s posebnim osvrtom na Bjelašnicu. Priča o fiskalnim reformama počinje 2015. godine Reformskom agendom, u novom članku pišemo i o tome jesu li fiskalne reforme na dugom štapu ili bliska budućnost.
.webp){kind=icon}
