Zbog zastarjelih deviznih propisa nema priliva investicija i sigurnog platnog prometa

Devizni propisi u Bosni i Hercegovini (BiH) su zastarjeli u odnosu na trenutne privredne potrebe i savremena privredna kretanja te su kao takvi ozbiljna prepreka za funkcioniranje platnog prometa s inostranstvom. Privrednici smatraju da je potrebno hitno izmijeniti trenutne propise, jer zbog prepreka koje su prisutne, BiH svakodnevno gubi značajne strane investicije. Izmjene trebaju da doprinesu jednostavnijim i sigurnijim transakcijama na međunarodnom tržištu, koje bi potaknule ekonomski rast i privukle investicije. 

Trenutnim deviznim propisima i njihovim ograničenjima otežava se plaćanje i primanje deviza iz inozemstva, što predstavlja problem i za građane i za privredu.

Semir Mujezinović iz Američke trgovačke komore u Bosni i Hercegovini (AmCham BiH), koja je nedavno bila i organizator okruglog stola o temi izmjene propisa, za Bloomberg Adriju je kazao da su trenutni propisi iznimno ograničavajući i ujedno nejasni u primjeni, te u pravilu nameću bitno veća ograničenja slobodi privrednih kretanja i plaćanja u odnosu na zemlje EU, za čije je članstvo kandidat naša država.  

"Devizni propisi i poslovanje je u pravilu područje koje stvara najveći broj nejasnoća u primjeni, a samim time i prigovora privrednih subjekata na devizna ograničenja i nemogućnost realizacije inozemnih plaćanja", kaže Mujezinović.

Devizni propisi imaju svoju važnu svrhu i kao takvi služe određenoj zaštiti lokalne privrede i lokalne zajednice. Otvoreno je pitanje kako ta zaštita mora biti definirana i koliko ograničavajuća, te u kojem smjeru mora biti usmjerena.  

Mujezinović kaže da je činjenica da lokalni privrednici u zemljama EU, pa i u pojedinim zemljama van ove zajednice, vide jednostavnija pravila deviznog plaćanja, koja su u konačnici stimulativna za privredu, ulaganje i razvoj privrednih aktivnosti, a opet s druge strane imaju jasna pravila kontrole i sigurnosti deviznog prometa.  

Kakvu prepreku predstavljaju devizni propisi za lokalno tržište govori i činjenica da se u pravilu radi o propisima za čiju se ispravnu primjenu i razumijevanje ograničavajućih rješenja od nadležnih institucija tražio veliki broj tumačenja, dok su s druge strane devizni propisi i ograničenja redovno bili razlog velikog broja prigovora korisnika usluga deviznog plaćanja. 

Velike nelogičnosti i ograničenja

Kada se govori o dosadašnjim zakonima o deviznom poslovanju, oni ili nisu uopće mijenjani od usvajanja ili su mijenjani u manjem obimu, koji nije dao značajan napredak u efikasnosti deviznog platnog prometa. Mujezinović govori da trenutne tržišne prilike jasno pokazuju da postojeći zakoni kasne za potrebama privrede, da ne prate globalne standarde i potrebe platnog prometa, da ograničavaju efikasnost platnog prometa i poprilično umanjuju konkurentnost i investicijsku atraktivnost lokalnog privrednog sektora. 

Mnogo je nelogičnosti u trenutnim propisima koje ograničavaju i usporavaju privredne aktivnosti, od samog načela primjene zakona koji je konzervativan i polazi od premise da je zabranjeno sve što nije izričito predviđeno propisom, a jasno je da jedan propis ne može predvidjeti sve moguće privredne situacije i kao takve ih propisom urediti i definirati.  

"Ono što je još sporno u postojećim propisima jeste da se raznim uslovima nameće ograničenje kupovine udjela nerezidentima, realizacije platnih naloga uslovljene su postojanjem osnova plaćanja, što je vrlo često teško osigurati i pitanje je koliko je potrebno u određenim situacijama, te u konačnici nepostojanje slobodnog platnog prometa do određenih iznosa koji je manje-više standard u EU zemljama, članicama SEPA-e  (eng. Single Euro Payments Area) i instant plaćanja", pojašnjava Mujezinović. 

Ovakvi propisi stvaraju prepreke za slobodno kretanje kapitala, otežavaju međunarodne transakcije i smanjuju fleksibilnost poslovanja. Kada je protok novca ograničen ili podložan komplikovanim procedurama, preduzeća imaju manje mogućnosti za investiranje i širenje na međunarodna tržišta, što dovodi do usporavanja privrednog rasta.

Potrebna izmjena cjelokupnog pravnog okvira

Strane investicije opadaju jer investitori izbjegavaju nestabilna tržišta i preusmjeravaju kapital ka sigurnijim destinacijama. 

Nažalost, do danas nije došlo do sveobuhvatne izmjene deviznih propisa, što bi jedino bilo garant unapređenja ovog sistema koji očito ima bitne izazove kako za domaće tako i za strane investitore. 

S obzirom na zastarjelost postojećeg deviznog sistema, Mujezinović kaže da smatraju da je potrebno pristupiti izmjeni cjelokupnog pravnog okvira deviznog plaćanja, te napraviti novi sistem u čijem kreiranju trebaju učestvovati i privrednici, jer oni iz prve ruke mogu dati uvid u sve potrebe privrede i privrednih subjekata, kako bi sistem deviznog plaćanja bio efikasan i siguran, te u konačnici učinio atraktivnim ulaganje u našu državu.  

"Činjenica je da s ovakvim deviznim sistemom nećemo napraviti pomak ni prema EU, ni prema SEPA-i ili sistemu instant plaćanja, koji mogu donijeti samo pozitivne privredne pomake u našoj državi. AmCham i naši partneri od Vanjsko trgovinske komore BiH, Udruženja banaka BiH, Vijeća stranih investitora smo iskazali interes da se u ovom području napravi iskorak i da se našu privredu učini efikasnijom, te smo iskazali i spremnost da svojim znanjima i iskustvima kojim raspolažu naši renomirani članovi pomognemo u pripremi novog deviznog okvira. Smatramo da je sada najprikladniji trenutak za opisane promjene, jer se BiH priprema za uvođenje SEPA-e, a to zasigurno nije moguće bez izmjene propisa platnog prometa", kazao je Mujezinović. 

Vjekosav Vuković / AmCham

 

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković je tokom spomenutog sastanka ukazao na to da zbog spomenutih prepreka BiH svakodnevno gubi značajne strane investicije. 

Iz Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine za Bloomberg Adriju su kazali, da je potreba unapređenja odredbi Zakona o deviznom poslovanju od ranije prepoznata radi stvaranja uslova za efikasno i transparentno poslovanje i povoljnije poslovno okruženje.  

Saglasni su s tim da tržišni uslovi ukazuju na to da ih je potrebno unaprijediti i uskladiti sa savremenim globalnim standardima i regulatornim okvirom EU, kako radi potreba privrede i stanovništva, tako i radi prepoznatih ograničenja u efikasnosti obavljanja platnog prometa koje utječu na smanjenje konkurentnosti i investicijske atraktivnosti lokalne privrede.  

Kazali su da Agencija kontinuirano inicira izmjene zakonskog okvira prema nadležnim ministarstvima, a u cilju liberalizacije platnog prometa i ispunjenja međunarodnih standarda i direktiva, te snažno podržava sve prijedloge za izmjene i dopune zakonske regulative kojima se regulira poslovanje subjekata bankarskog sistema.  

Agencija je također uključena u implementaciju inicijative ispunjenja preduslova za priključenja SEPA platnim sistemima, što će rezultirati usklađivanjem regulative s EU platnim direktivama, a u konačnici bržim i povoljnijim uslovima plaćanja u euro valuti.  

Republika Srpska prepoznala potrebu

U Republici Srpskoj (RS) su shvatili značaj definiranja i izmjene postojećih deviznih zakona, pa je ovog mjeseca Vlada Republike Srpske utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju RS. 

Predložene izmjene i dopune Zakona o deviznom poslovanju imaju za cilj daljnje unapređenje funkcionisanja tržišta i tržišne konkurencije u skladu s preuzetim međunarodnim obavezama, unapređenje načina izvještavanja o kreditnim poslovima s inozemstvom i unapređenje postupka licenciranja mjenjača i kontrole obavljanja mjenjačkog poslovanja, navodi se u obrazloženju Vlade. 

Vlada RS

 

Najznačajnije razlike Prijedloga u odnosu na Nacrt zakona, koje su rezultat skupštinske rasprave, kao i izvršenih dodatnih konsultacija s Udruženjem banaka BiH, odnose se na to da se, pored propisanih, plaćanje, naplaćivanje i prijenos može vršiti u devizama u Republici Srpskoj i za prijenos deviza po zahtjevu rezidenta, fizičke osobe na devizni račun njegovog člana uže porodice kod iste ili druge banke, kupoprodaju softvera i drugih digitalnih proizvoda na internetu. 

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju predloženo je preciziranje instituta sindiciranog kredita, odnosno kredita ili zajma koji dužniku može odobriti grupa kreditora ili zajmodavaca.  

Banka može učestvovati u sindiciranom kreditu ili zajmu koji grupa stranih kreditora odobrava nerezidentu, samo pod uslovom da ugovori i pribavi instrumente osiguranja na propisani način, u cilju smanjenja rizika plasmana domaće akumulacije u inozemstvu, pojasnili su iz Vlade RS. 

Devizne rezerve CBBiH u septembru veće za 190 miliona KM

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar