Izazovi za banke: SEPA, cyber sigurnost i finansijska edukacija

Građani Bosne i Hercegovine (BiH) radije dižu gotovinu na bankomatima nego da proizvode i usluge plaćaju elektronski i spremni su da pješače kilometrima za manju naknadu prilikom plaćanja računa. Pred bankama je izazov kako da ohrabre klijente da više koriste elektronsko bankarstvo i kako da osiguraju cyber bezbjednost, a na institucijama i regulatorima da stvore zakonski okvir i da rade na finansijskoj pismenosti stanovništva.

Dvije trećine stanovništva ne koristi elektronske usluge banaka

Marko Vidaković, viceguverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), kazao je da su kartične transakcije u 2023. godini u BiH iznosile 16,2 milijarde KM, a da se od toga čak 11,4 milijarde KM odnosi na transakcije preko bankomata.

"To je poražavajuće. Ono što ohrabruje je da udio internet plaćanja od 2019. godine, kada je bio 110 miliona KM, konstantno raste i da danas iznosi oko 650 miliona KM",  istakao je Vidaković tokom panela posvećenog izazovima digitalizacije bankarskog sektora, koji je održan u sklopu DDays konferencije u srijedu Banjaluci.

Marko Vidaković (DDays)

 

CBBiH podstiče digitalne oblike plaćanja i radi na promjeni svijesti korisnika, jer među prvima ima podatke koji pokazuju da od ukupnog broja svih kartičnih transakcija u BiH čak 2/3 njih predstavlja povlačenje gotovine s bankomata, dok 2/3 subjekata koji imaju ugovorene usluge elektronskog ili mobilnog bankarstva te usluge uopšte ne koristi.

SEPA stvara mogućnost za transakcione uštede

CBBiH u koordinaciji s entitetskim ministarstvima i agencijama za bankarstvo radi na pridruživanju Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA), što može, između ostalog, značajno uticati na povećanje digitalnih plaćanja i smanjenje upotrebe neformalnih kanala plaćanja.

SEPA aranžman trenutno obuhvata 36 zemalja, a više od 80 odsto uvozno-izvoznih transakcija BiH realizuje se s tim zemljama, što stvara mogućnost za transakcione uštede kako za privredu tako i za građane.

Prema procjenama Svjetske banke, zemlje zapadnog Balkana koje nisu članice SEPA-e, plaćaju do šest puta veće naknade za prekogranična plaćanja u odnosu na zemlje unutar SEPA-e. SEPA područje obuhvata više od 510 miliona korisnika, uključujući više od 8.000 različitih finansijskih institucija i 25 miliona poslovnih subjekata, i omogućava realizaciju oko 90 milijardi elektronskih transakcija godišnje.

"Ove promjene su korak ka harmonizaciji s regulativom EU, što dodatno otvara vrata za pozitivne promjene u privlačenju stranih investicija i stimulaciji domaćeg tržišta kapitala, uz značajan doprinos ekonomskom razvoju i bližoj integraciji s evropskim tržištem", izjavio je Vidaković.

Pored toga, u sferi promocije korištenja digitalnih načina plaćanja, CBBiH je, u saradnji sa Svjetskom bankom, izradila Vodič za digitalna plaćanja.

Nukić: Nakon digitalizacije moramo izbjeći povratak na papir, drvo ili kamen!

Admil Nukić, pomoćnik direktora za superviziju banaka u Agenciji za bankarstvo FBiH, naglasio je da postoji rupa između ljudskog ponašanja, tehnologije i regulative. "U našem slučaju najveći rizik je da ta praznina postane velika i da se s njom ne možemo nositi. Sve što radimo moramo gledati unaprijed, ali svakako trebamo uzeti u obzir i etička pitanja i ono što će postati pravila u budućnosti. Donosimo hrabre odluke koje nas vode u dinamičnu i efikasniju budućnost. Nastojimo potaknuti banke da svojim poslovnim modelom, pa čak i cjenovnom politikom, ono što je digitalno učine povoljnijim, pristupačnijim", istakao je Nukić i poručio da su usmjereni protiv upotrebe gotovog novca.

 

Admil Nukić (DDAys)

 

Govorio je i o rizicima koji su pred bankarskim sektorom, ističući da su u prvom planu rizici koji se odnose na sveobuhvatnu društvenu, poslovnu i regulatornu transformaciju. "Imamo ubrzani tehnološki razvoj, nove operativne rizike, nedostatak posvećenosti, spremnosti i znanja. U slučaju Bosne i Hercegovine, rizik je u postojanju jaza, raskoraka u ritmu digitalizacije i ostalih zahtjeva prema kojima se banke moraju usklađivati".

Na kraju prezentacije poručio je da nakon digitalizacije moramo izbjeći povratak na papir, drvo ili kamen!

Cyber sigurnost

Samir Mustafić, predsjednik Uprave ASA banka Sarajevo, rekao je da će cijelo društvo, pa i bankarski sektor, u idućem procesu digitalizacije biti izloženi mnogim promjenama od kojih će imati prednosti, ali da to nosi i rizike. "I o tome treba govoriti, o cyber sigurnosti, krađi podataka, rizicima i treba obratiti pažnju da korisničko iskustvo i tehnološki napredak bude urađen na adekvatan način kako bismo u konačnici imali što više prednosti, a što manje negativnih pojava", istakao je Mustafić.

Samir Mustafić (DDays)

 

Željko Kišić, član Uprave UniCredit Bank Banja Luka, smatra da fokus u budućnosti treba da bude na cyber sigurnosti, odnosno da se radi sve ono što je potrebno da se zaštiti klijent. Dok traje digitalna tranzicija, dodaje, mora se raditi na pismenosti svih ljudi koji treba da uđu u digitalnu eru.

"Ako to ne uradimo na način da ih zaštitimo, nećemo ništa učiniti. Ako taj princip da ih zaštitimo učinimo pretjerano komplikovanim, onda je ravno nemogućem da ih dobijemo kao korisnike. Najveći benefit za banke će biti ono što je najveći benefit za korisnika", istakao je Kišić.

Željko Kišić (DDays)

 

Aleksandar Mastilović, član Savjetodavnog odbora eCommerce Asocijacije u BiH, poručio je da banke treba da minimalizuju rizike i pritom daju kvalitetan servis svojim korisnicima. On je bankarima sugerisao da izađu iz rigidne legislative koja "nas ubija". Zakon o elektronskom potpisu, dodao je, nije donio pretjeran uticaj, jer su istovremeno na snazi bili i drugi zakoni i propisi. Apelovao je da se zakoni u BiH donose u paketu kako bi obuhvatili sve one na koje se odnose.  

Aleksandar Mastilović (DDays)

 

Na konferenciji je diskutovano i o elektronskom novcu, odnosno zakonu koji je u toj oblasti donesen u Republici Srpskoj, kao i o Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti u BiH, koji je već na snazi, o čemu je Bloomberg Adria već pisala.

Jedna od tema bila je i ESG u mikrokreditnom sektoru BiH.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar