.webp){kind=icon}
Na kraju juna 2024. godine, devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine dostigle su 16,56 milijardi KM, uz godišnji rast od 8,1 posto. Ukupni krediti domaćim sektorima porasli su na 24,81 milijardu KM, dok su depoziti dostigli 32 milijarde KM. Najveći rast kredita zabilježen je kod stanovništva, dok su nefinansijska javna preduzeća jedina zabilježila pad.
Kada je riječ o deviznim rezervama Centralne banke BiH, ovo predstavlja godišnje povećanje od 1,24 milijarde KM ili 8,1 posto.
Osim toga, ukupni krediti domaćim sektorima zabilježili su rast i iznosili su 24,81 milijardu KM, što je povećanje od 280,2 miliona KM u odnosu na prethodni mjesec. Najveći rast kredita zabilježen je kod sektora stanovništva, s povećanjem od 107 miliona KM.
Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u junu 2024. godine iznosila je 9,2 posto, nominalno 2,09 milijardi KM.
Godišnji rast kredita u Bosni i Hercegovini u junu 2024. godine pokazuje pozitivne trendove u većini sektora. Najveći rast kredita zabilježen je kod sektora stanovništva, gdje su krediti porasli za 988,5 miliona KM.
Privatna preduzeća također su ostvarila značajan rast, s povećanjem kredita od 10 posto. Vladine institucije su zabilježile rast kredita od 11,7 posto. Najveći relativni rast kredita, iako u manjem apsolutnom iznosu, zabilježen je kod ostalih domaćih sektora, gdje su krediti porasli za 74,7 miliona KM.
S druge strane, nefinansijska javna preduzeća su jedini sektor koji je zabilježio pad kreditnog rasta na godišnjem nivou, sa smanjenjem od 18,2 miliona KM.
Analitički tim Bloomberg Adrije, u svojoj junskoj analizi naveo je kako će se kreditna aktivnost u regionu oporaviti ove i naredne godine, a osjetniji pad kamatnih stopa može se očekivati u 2025. Kreditna aktivnost se od početka godine oporavlja i uprkos visokim kamatnim stopama u Adria regionu. Analitičari ovo pripisuju višku likvidnosti.
"Iako su sprovođene restriktivne monetarne politike, njihov efekt na kreditiranje je bio ograničen. Razlog za ovo je višak likvidnosti u finansijskim sistemima koji je spriječio kreditnu krizu (engl. credit crunch) pa je došlo samo do blažeg pada kreditne aktivnosti", naveli su tada analitičari.
Dodali su kako naša država bilježi konstantan rast kreditne aktivnosti kako za stanovništvo tako i za privredu, a ovaj rast omogućile su stabilne kamatne stope. Međutim, u nastavku godine kamate u BiH će biti otpornije.
"U BiH i Sjevernoj Makedoniji kamate će biti otpornije jer je monetarna politika bila manje restriktivna, pa naprimjer BiH i trenutno ima najjeftinije kredite", kazali su analitičari.
Depoziti
Kada je riječ o depozitima, ukupni depoziti domaćih sektora na kraju juna iznosili su 32 milijarde KM, što je povećanje od 118,5 miliona KM u odnosu na prethodni mjesec. Depoziti su najviše porasli kod sektora stanovništva i privatnih preduzeća.
"Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u junu 2024. godine iznosila je 7,1 posto, što je u apsolutnom iznosu 2,13 milijardi KM", stoji u izvještaju.
Također, ukupna novčana masa (M2) u BiH iznosila je 36,94 milijarde KM, što je povećanje od 310,4 miliona KM u odnosu na prethodni mjesec. Rast je potaknut povećanjem novca (M1) za 233,2 miliona KM i kvazinovca (QM) za 77,1 milion KM.
Gotovina izvan banaka porasla je za 1,7 posto, a prenosivi depoziti u domaćoj valuti za 0,8 posto. Kvazinovac je porastao, dok su prenosivi depoziti u stranoj valuti smanjeni za 23,3 miliona KM.
U intervjuu za Bloomberg Adriju Amir Salkanović, predsjednik Uprave ProCredit Banke, kazao je kako tržište BiH zbog niza faktora ne prati direktno kretanja kamatnih stopa u Evropskoj uniji, pa ni u regionu. Na povećanje ili smanjenje kamatnih stopa na međunarodnim tržištima samo je dijelom osjetljivo i s određenim zakašnjenjem.
"S obzirom na stabilnu likvidnost bankarskog tržišta, nivo ekonomske aktivnosti u zemlji i djelomične zakašnjele utjecaje s međunarodnog tržišta, mi u ProCredit Bank ne očekujemo značajnija pomjeranja prosječnih kamatnih stopa za privredu i stanovništvo na tržištu Bosne i Hercegovine u narednih godinu dana", kazao je Salkanović.
