Poslovna zajednica u BiH jasno je stavila do znanja da želi biti aktivan učesnik procesa pristupanja zemlje Evropskoj uniji, da sama govori o svojim potencijalima, a ne da bude ocjenjivana i gledana kroz (ne)djelovanje političkih subjekata.
Svoj jasan stav bh. privrednici iskazali su i u pripremi izvještaja Eurokomore. Ovakav način djelovanja, kako su kazali, jasno doprinosi boljem pozicioniranju BiH u evropskim tokovima, a prvenstveno lakšem privrednom pristupu drugim tržištima.
Vedad Halilović, direktor izvoza u kompaniji AS Holding, koja je učestvovala u istraživanju, za Bloomberg Adriju je kazao da cjelokupno istraživanje naglašava važnost postepene integracije zemalja kandidata u EU politike i jedinstveno tržište.
"Rezultati istraživanja su pokazali da je važno informirati i uključiti poslovnu zajednicu iz zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za EU u procese proširenja što je moguće prije. To bi omogućilo da pravovremeno dobijemo informacije o tome u kojim oblastima je potrebno najviše raditi na harmonizaciji s EU standardima kako bismo mogli planirati potrebne promjene. Također je važno biti aktivni sudionik ovih procesa kako bi se osiguralo da su naši interesi uzeti u razmatranje", kazao je Halilović.
Informacije iz izvještaja nude uvid u nivo svijesti i spremnosti kompanija u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima da se pridržavaju relevantnog zakonodavstva EU, perspektive poslovne zajednice EU o trgovinskim i investicionim odnosima sa zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima, kao i očekivanja poslovnih subjekata i u EU i u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima u vezi s proširenjem.
Uključivanje poslovne zajednice je ključno
Za Bloomberg Adriju o svom učešću u istraživanju Eurokomore govorila je i Sanja Praštalo, marketing menadžerica u kompaniji Mikroelektronika, koja je kazala da cjelokupno istraživanje naglašava važnost postepene integracije zemalja kandidata u EU politike i jedinstveno tržište.
Uz osvrt na globalne političke promjene, ističe se povećana potreba za čvršćim vezama regionalne prirode, gdje se Zapadni Balkan posmatra kao dio regije Evrope.
"Istraživanje i sve ono što ono nosi nam je od velikog značaja iz dva razloga. Prvi je potreba da kao poslovna zajednica pokažemo da u odnosu na politiku mi prednjačimo i da smo potpuno spremni za integraciju, samostalno smo dostigli EU standarde kvaliteta, naučili i primjenjujemo pravila poslovanja u EU. S druge strane, važno nam je da iz dijaloga dodatno učimo i budemo u trendovima EU, kao i da budemo na vrijeme informirani o podršci koju EU pruža poslovnoj zajednici, a o čemu nismo imali pravovremene informacije kada je komunikacija bila isključivo kroz političke institucije", pojasnila je Praštalo.
Istraživanje je pokazalo da je važno i u pregovore i proces integracije uključiti poslovnu zajednicu iz zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za EU što je moguće prije.
Praštalo ističe značaj pristupu informacijama. "Iz ovog izvještaja se može zaključiti da će biti otvoreni i pristupi finansijskoj podršci. Vjerujemo da su ovo važni koraci da naša poslovna zajednica dobije prepoznatljivost na EU tržištu i da nam se pruža prilika da o svojim potencijalima govorimo sami, a ne da budemo ocijenjeni kroz djelovanje ili nedjelovanje političkih subjekata, kao do sada", kazala je.
Cjelokupan izvještaj donosi i određene smjernice budućega djelovanja kompanija. Smjernice se odnose na pojačanu saradnju s komorama koje predstavljaju privredu, jer je radom Vanjskotrgovinske komore i dobijena ova značajna prilika.
Pored toga, Praštalo ističe da su dobili i informacije o oblastima koje su fokus u EU kako bi i sami mogli svoje poslovanje organizovati u skladu s trendovima.
"Jedan od fokusa je energija, uštede i efikasnost korištenja, što je veoma dobra prilika za našu kompaniju jer proizvodimo uređaje koji pružaju korisnicima mogućnost upravljanja potrošnjom energije, i to po svim EU standardima. Još jedan od fokusa je razvoj vještina zaposlenih, na čemu svakako radimo, ali namjeravamo i tu uložiti dodatne resurse, u skladu sa smjernicama", istakla je Praštalo.
Prema spomenutom istraživanju, čije je rezultate u martu ove godine objavila Eurokomora - udruženje evropskih trgovačkih i industrijskih komora, koje je provedeno među kompanijama zemalja kandidata i potencijalnim kandidatima koji teže članstvu u Evropskoj uniji, a među kojima su bili i bh. privrednici, navodi se kako je potreban jasan vremenski okvir i transparentan postepen proces kako bi se olakšala priprema poslovne zajednice za pristup Evropskoj uniji.
Vanjskotrgovinska komora BiH
Kako se navodi u izvještaju, ključne preporuke ovog izvještaja doprinijet će aktuelnoj raspravi o proširenju EU, pružajući perspektivu poslovne zajednice.
U izvještaju i istraživanju je učestvovalo ukupno 420 kompanija iz Bosne i Hercegovine, Gruzije, Kosova, Moldavije, Crne Gore, Srbije i Ukrajine, u okviru kojeg su podijelile svoju perspektivu vezano za proces pridruživanja EU.
Komore kao spona
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i član Upravnog odbora Udruženja evropskih trgovinskih i industrijskih komora (Eurochambers) Vjekoslav Vuković nedavno je kazao da se kroz članstvo u Eurokomori zalažu da se fokus Eurokomore okrene zemljama Zapadnog Balkana, posebno u kontekstu Plana rasta.
"Tu smo postigli velike rezultate kroz pregovore s direktorima za proširenje. Uspjeli smo ih argumentirano uvjeriti da su poslovna zajednica i privatni sektor mnogo brži nego sama tijela vlast", kazao je.
Prema njegovim riječima, Eurokomora može učiniti jako mnogo u smislu pomoći poslovnoj zajednici i odlukama koje donose institucije EU, a tiču se Plana rasta.
"Mi smo kroz Eurokomoru dobili priliku da koristimo njihove eksperte, eksperte zemalja koje su već prošle ovu tranziciju, primjerice Hrvatska, Slovenija, koje su nama jako bliske i govorno i geografski, da se uključe u ekspertizu i pomoć u ispunjavanju uvjeta iz Plana rasta. Oni nam definitivno stoje na raspolaganju, i mnogo šira poslovna zajednica kroz Eurokomoru, koja nudi svoje eksperte, a da ne kažemo koliko je to snažno 'lobističko tijelo' za BiH", rekao je Vuković.
Upravo zahvaljujući Vanjskotrgovinskoj komori BiH domaće kompanije su učestvovale i na zasjedanju Evropskog parlamenta preduzeća krajem prošle godine.
Pored predstavnika VTK BiH, bile su prisutne dvije kompanije iz naše zemlje. Inače, ukupno oko 700 poslovnih preduzetnika iz 43 evropske zemlje, koji predstavljaju velika i mala preduzeća iz gotovo svih sektora, okupilo se u Briselu u Evropskom parlamentu kako bi se bavili ključnim pitanjima s kojima se suočava poslovanje u Evropi.
Halilović je kazao da je jako važno da se na ovakvim događajima čuje glas domaćih privrednika i predstavnika BiH. Kako je istakao, spomenuti događaj bio je od velikog značaja za njih kao kompaniju, jer su imali priliku čuti razmišljanja, savjete i preporuke privrednika iz drugih zemalja.
"Izuzetna prilika nam se pružila, dobili smo mogućnost da iz prve ruke čujemo razmišljanja drugih privrednika o načinu poslovanja u EU, o tome šta utječe na naš izvoz i poslovanje općenito. Također, imali smo priliku obaviti bilateralne sastanke s drugim privrednicima i ovu priliku iskoristiti za izvrstan networking. Koliki je značaj ovog događaja bio potvrđuje i to da mu je prisustvovala i Dita Charanzová, potpredsjednica Evropskog Parlamenta preduzeća, kao i drugi članovi", kazao je Halilović.
Zaključci kao smjernice za privrednike
Na spomenutom šestom izdanju Evropskog parlamenta preduzeća doneseno je nekoliko zaključaka koji će, kako je i Halilović istakao, sigurno pomoći domaćim privrednicima u daljnjem razvoju poslovanja u zemljama EU.
Na sesijama je razgovarano o potencijalima i prilagođavanju jedinstvenog tržišta demografskim promjenama, energetskoj krizi i jačanju konkurentnosti evropskih zemalja.
Prisutne kompanije su imale priliku iznijeti svoje stavove i iskustva o tome kako politike EU utječu na poslovnu zajednicu, te glasati o određenim pitanjima.
Neki od zaključaka glasanja su da je 88 posto privrednika reklo da je teže zaposliti osoblje s odgovarajućim vještinama nego prije pet godina, 87 posto vjeruje da će ambiciozni ciljevi Evropskog zelenog dogovora dovesti do pooštravanja konkurentskih uslova za preduzeća iz EU na globalnom tržištu, 97 posto smatra da geopolitičke tenzije negativno utječu na funkcionisanje njihovih lanaca snabdijevanja, dok je 93 posto predstavnika reklo da jedinstveno tržište nije dovoljno integrisano, što onemogućava njihovoj kompaniji da radi i da se slobodno takmiči.
Eurokomora predstavlja više od 20 miliona preduzeća putem svojih članova i mreže od 1.700 regionalnih i lokalnih komora širom Evrope. Kompanije - članice komora, od kojih su više od 93 posto mala i srednja preduzeća, zapošljavaju više od 120 miliona radnika.
Sami brojevi govore da je značaj veliki, jer u Evropi je poslovna zajednica pokretač promjena, značajan akter u kreiranju politika. Prilika da se i glas domaćih privrednika i njihove potrebe pronađu u izvještajima koje kreira Eurokomora je veliki korak ka otvaranju poslovnih prilika u EU.
Privrednici smatraju da je sve ovo jako dobar efekt i za političku poziciju BiH i bar jedan korak više ka integraciji.
.webp){kind=icon}
