Europsko vijeće je 21. marta, na redovnoj sjednici donijelo odluku kojom je data saglasnost za otvaranje pristupnih pregovora za članstvo BiH u Europskoj uniji. Ova odluka jedinstvena je prilika i za bh. privredni sektor i kompanije koje posluju u zemljama EU ili planiraju svoje poslovanje u budućnosti.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Vjekoslav Vuković kazao je da je poslovna zajednica spremna za poslovanje sa Evropskom unijom, što pokazuje činjenica da više od 70 posto naših roba izvozimo na tržište Evropske unije.
“Uvijek kažemo, ko to bolje zna poslovati sa Evropskom unijom - fiskalnu, pravnu i drugu politiku, nego oni koji posluju sa EU. Standardi kvalitete naših roba su daleko iznad evropskih, pa čak dosežu i one svjetske, što je razlogom da se Evropska unija okreće zemljama zapadnog Balkana, posebno Bosni i Hercegovini”, kazao je Vuković za Fenu.
Standardi kvalitete roba daleko iznad evropskih
U tom kontekstu su, dodao je on, i naša zalaganja kroz tijela poput Eurokomore.
"Ono za šta smo se kao Vanjskotrgovinska komora BiH zalagali, kroz Odbor direktora Eurokomore čiji smo članovi, jeste da se fokus Eurokomore okrene zemljama zapadnog Balkana, posebno u kontekstu Plana rasta. Tu smo postigli velike rezultate kroz pregovore sa direktoratima za proširenje. Uspjeli smo argumentirano ih uvjeriti da su poslovna zajednica i privatni sektor mnogo brži nego sama tijela vlasti", kazao je Vuković.
“Ne želimo da imamo u poslovnoj zajednici poziciju i opoziciju. Mi uključujemo cjelokupan komorski sustav BiH da bismo zajedničkim snagama definirali ono što nam treba na tom evropskom putu. Kod ispunjavanja uvjeta, kada je u pitanju Plan rasta, upravo kao posljedica razgovora i zalaganja u Eurokomori, dobili smo 'business opportunities', dakle poslovni uvjeti koji se trebaju steći u BiH da bismo ispunili Plan rasta, a kroz pristup Evropskoj uniji dobili smo posebno poglavlje, ‘business chapter’, upravo da bismo ugradili najveće kompanije, njihove probleme, u ona pravila koja se tiču njih”, kazao je Vuković.
Kaže da Eurokomora može učiniti jako mnogo u smislu pomoći poslovnoj zajednici i odlukama koje donose institucije EU, a tiču se Plana rasta.
“Mi smo kroz Eurokomoru dobili priliku da koristimo njihove eksperte, eksperte zemalja koje su već prošle ovu tranziciju, primjerice Hrvatska, Slovenija, koje su nama jako bliske i govorno i zemljopisno, da se uključe u ekspertizu i pomoć u ispunjavanju uvjeta iz Plana rasta. Oni nam definitivno stoje na raspolaganju, i mnogo šira poslovna zajednica kroz Eurokomoru, koja nudi svoje eksperte, a da ne kažemo koliko je to snažno 'lobističko tijelo' za BiH”, stiče Vuković.
Ocijenio je da je spremnost kompanija jako velika, napominjući da su to ljudi koji već posluju s Evropskom zajednicom.
“Oni su svoje poslovanje prilagodili evropskom tržištu već odavno, jer ne bi tamo mogli opstajati niz godina. Imamo kompanije koje su prerasle granice regije, pa čak su na evropskim razinama u vrhu”, kazao je Vuković.
Bh. kompanije već godinama posluju na tržištu EU
Kaže da Vanjskotrgovinska komora BiH traga za onim rješenjima - softverskim, metodološkim, analitičkim, kako da ti upitnici budu popunjeni i da naša kvota za plaćanje tog poreza bude što niža kako bi održali razinu konkurentnosti.
“Dakle, to je naša kontinuirana zadaća. Uspjeli smo to približiti tijelima vlasti. Nedavno je bio sastanak u Parlamentarnoj skupštini BiH, kada su parlamentarci ostali zapanjeni da to "nešto" još uvijek nije riješeno, jer BiH nakon 2026. može trpjeti velike gubitke”, navodi Vuković.
Dodaje da su upravo i taj problem artikulirali kroz Eurokomoru, "želeći da nam i njihovi eksperti pomognu sa onim što su oni doživjeli ulaskom u sistem CBAM-a, koliko je to benefita, a koliko zapravo negativnih efeketa".
Vuković je kazao da bi institucije vlasti u BiH trebale da stvaraju pozitivan politički, a posljedično tome i poslovni ambijent.
"Ponekad nam neka retorika ne ide u prilog, stranim investitorima posebno, ali nastojimo da to sve amortiziramo kroz ovu našu poslovnost. Temeljni problem, što cijela poslovna zajednica u BiH trpi, jeste nekada ta sporost u odlučivanju. Nekada moramo biti puno brži. Moramo djelovati promptno i nalaziti adekvatna rješenja. U protekle četiri godine smo, kako Vijeću ministara BiH, tako Parlamentarnoj skupštini BiH, dostavili 77 različitih inicijativa iz oblasti gospodarstva, kako da otklonimo neke barijere, kako da ubrzamo neke procese i mi na tom našem putu definitivno nećemo stati", zaključio je Vuković.
Bh. kompanije već godinama posluju na tržištu Europske unije, a u ukupnom izvozu, EU sudjeluje sa 72,3 posto, a u uvozu sa 66,7 posto i najznačajniji je bh. trgovinski partner.
Vanjskotrgovinsku komoru BiH, u suradnji s kompanijama, intenzivno radi na njihovom prilagođavanju ovom tržištu i na osnovu toga prezentirali smo i stanje i potencijale bh. privrede pred Europskom unijom, odnosno Europskom komisijom, Europskim vijećem i pred direktoratima za proširenje.
VTK/STK BiH prepoznata je kao zastupnik interesa bh. kompanija i u Briselskoj deklaraciji od 13. 12. 2023. u kojoj se jasno kaže da će temeljni sudionici u izradi akcionog plana za zemlje zapadnog Balkana biti RCC, CEFTA i Komorski investicijski forum zapadnog Balkana.
Prema istraživanju čije je rezultate 20.3.2024. godine, objavila Eurokomora, a u kojoj su učestvovali i bh. privrednici, potreban je jasan vremenski okvir i transparentan i postupan proces kako bi se olakšala priprema poslovne zajednice za pristup EU.
Također, istaknuta je važnost uključivanja privatnog sektora u cijeli proces proširenja te suradnje kreatora politike i poslovne zajednice. U tom kontekstu, preporučeno je ciljano i pravovremeno informiranje kompanija o procesu pristupanja EU i o njenoj pravnoj stečevini, kako bi im se omogućilo planiranje potrebne prilagodbe koju podrazumijeva pristup EU.
Važno je istaknuti da Eurokomora predstavlja preko 20 miliona kompanija kroz 45 članova i europsku mrežu od 1.700 regionalnih i lokalnih komora.