Kreću neradne nedjelje, ali bura se još ne stišava

Primjena Zakona o unutrašnjoj trgovini u FBiH počinje 14. novembra, a prva neradna nedjelja za radnike u trgovinama je 17. novembra, najavio je ministar trgovine Amir Hasičević. Zakonom je, između ostalog, definisana zabrana rada trgovina i marketa nedjeljom, odnosno naznačeno je da nedjeljom i u dane praznika mogu raditi cvjećare, pekare, suvenirnice, objekti tradicionalnih i starih obrta. 

Također, zabrani ne podliježu ni prodajni objekti koji se nalaze unutar ili su sastavni dio željezničkih i autobusnih stanica, aerodroma, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, grobalja i specijalizirane prodavnice vezane za prodaju na grobljima. 

Zakonom o unutrašnjoj trgovini se detaljno uređuje i internetska prodaja, imajući u vidu njeno sve veće učešće u ukupnom maloprodajnom prometu. 

Amir Hasičević / Fena

Nakon sastanka s predstavnicima Udruženja poslodavaca FBiH i direktoricom Federalne uprave za inspekcijske poslove Ivanom Prvulović, Hasičević je istakao da ne očekuje da će ova mjera dovesti do porasta broja dragstora u FBiH i drugih zloupotreba, kako su to neki govorili. 

Inspekcijski nadzor i kazne

Prvulović je naglasila da će inspekcija vršiti nadzor nad provođenjem mjere novog Zakona o unutrašnjoj trgovini te da su kazne za njeno kršenje od 2.000 do 15.000 KM. 

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović rekao je da bi model saradnje koji imaju s Federalnim ministarstvom trgovine trebalo primijeniti i na druga ministarstva jer su uspjeli doći do prilično optimalnog rješenja. 

Prijedlog zakona o unutrašnjoj trgovini usvojen je na Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon što ga je prethodno, 24. 10. 2024. godine, usvojio i Predstavnički dom Parlamenta FBiH. 

Ovim potpuno novim zakonom se uređuje oblast trgovine, a usklađen je s brojnim aktima Evropske unije, te se, između ostalog, uređuju uslovi i način obavljanja trgovine i trgovinskih usluga, te oblici trgovine, kao i način formiranja i isticanja cijena. 

Zakonom se, između ostalog, dodatno uređuju postupanja i obaveze trgovaca, a na potpuniji način uređuju se i pitanja od značaja za potrošače, zatim trgovačka evidencija, praćenje trgovine i tržišta, zaštita potrošača, te zabrana ograničenja trgovine i privremene mjere ograničenja trgovine, kao i radno vrijeme u djelatnosti trgovine. 

Mogućnost izuzetka

Zakon o unutrašnjoj trgovini je, kako je nakon sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH pojašnjeno iz Federalnog ministarstva trgovine, usvojen uz amandman Vlade Federacije BiH, kojim je predviđeno da se ostavi mogućnost općinama i gradovima da predlože izuzeće od zabrane rada nedjeljom trgovačkih objekata, odnosno da nedjelja bude radna za trgovačke objekte ako za to postoje opravdani razlozi. 

Iz Federalnog ministarstva trgovine je pojašnjeno da će općinska vijeća moći usvojiti prijedlog o izuzeću i uputiti takav prijedlog Federalnom ministarstvu trgovine, te da će Federalno ministarstvo taj prijedlog uputiti Vladi FBiH na odlučivanje. Ako Vlada FBiH procijeni da je zahtjev opravdan, donijet će odluku kojom se određuje da prodajni objekti na teritoriji grada/općine mogu biti izuzeti. 

U svrhu sprovedbe zakona ranije je napravljeno i istraživanje koje je obuhvatilo 1.442 osobe koje rade u spomenutom sektoru i koje je pokazalo da radnici i radnice ne žele raditi nedjeljom i praznicima. 

Više od polovine zaposlenih u sektoru trgovine u Federaciji Bosne i Hercegovine radi nedjeljom što su barem tri nedjelje u mjesecu, a skoro tri četvrtine ispitanika radi najmanje dvije nedjelje u mjesecu.  

Podršku sadašnjem Zakonu dalo je čak 96 posto ispitanika, odnosno 97,5 posto trgovaca, 96 posto zaposlenih u uslužno-trgovačkim djelatnostima, 98,5 posto u uslužnom sektoru te 91 posto zaposlenih na uredsko-šalterskim poslovima. 

"Svi tranzicijski procesi u ovoj zemlji lomili su se preko leđa radnika. Drago mi je da je prvi put 1.400 trgovkinja i trgovaca pitano šta misle o radu nedjeljom i praznicima. Ovo istraživanje ima i sociološki i politološki značaj, pa se nadam da će pomoći i našim zakonodavcima koji moraju voditi računa o tome kako trgovci razmišljaju o ovom fenomenu", kazala je Nermina Mujagić, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, koja je provela istraživanje zajedno s profesorom Amerom Osmićem. 

Prof. Osmić je kazao kako je važno pitanje kolika prava imaju radnice i radnici u trgovini te koliko se slušaju njihovi glasovi. 

Zabrana rada nije rješenje

Admir Čavalić, ekonomista i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, kazao je da zabrana rada trgovina nedjeljom u Federaciji Bosne i Hercegovine ništa ne rješava, naročito ako znamo da se postojeći zakoni ne poštuju, te će najveću korist od ovakvog rješenja imati veliki trgovci. 

Kako je Čavalić ranije pojasnio za Bloomberg Adriju, ovakvo rješenje najviše ide u prilog velikim trgovcima, koji na ovaj način žele riješiti problem nedostatka radnika. Riječ je o klasičnim zakonima ponude i potražnje. Evidencije zavoda za zapošljavanje u BiH ne daju pravu sliku stanja na tržištu rada - radnika nedostaje i to se znatno osjeti u posljednje dvije godine. 

"Zbog toga je izuzetan pritisak na poslodavce da povećaju plate i to se već dešava - prosječna plata ide na 1.300 KM. Dakle, veća potražnja za radnicima povećava cijenu rada i unapređuje radne uslove, odnosno još konkretnije jača njihovu pregovaračku moć", kazao je Čavalić. 

Međutim, dodao je da neki poslodavci ne žele prihvatiti ovaj trend pa koriste "zaobilaznicu" u vidu promjene zakona u FBiH na način da se zabrani rad nedjeljom. Tako bi se vještački ograničila potražnja za radnicima - šest dana rada prodajnih objekata. 

"Pritom, prava radnika ostaju ista ili još više narušena - pregovaračka moć opada, manja je potražnja za radnicima, ostaje samo jedan slobodan dan u sedmici, samo što je to sada isključivo nedjelja, te se teret potrošača prebacuje na šest dana, uglavnom tokom večernjih sati", kazao je Čavalić.