Izvoz struje i željeza pada, dok raste uvoz duhana i vanjskotrgovinski deficit

U prva tri kvartala ove godine Bosna i Hercegovina se suočila s manjim izvozom, većim uvozom i porastom vanjskotrgovinskog deficita. Značajno je smanjen izvoz električne energije, životinjskih ulja i masti, željeza i čelika. Kada je riječ o zemljama, zanimljivo je da nam je porastao izvoz u Lihtenštajn i Tursku, dok je s druge strane najveći pad zabilježen kod Estonije i Luksemburga.

U peridu januar-septembar 2024. godine izvoz je iznosio 11,8 milijardi KM, što je za 6,1 posto manje nego u istom razdoblju 2023. godine, dok je uvoz iznosio 21,3  milijardu KM, što je za 2,6 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 55,8 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 9,4 milijardi KM.

Izvoz na naše najvažnije tržište, zemlje Evropske unije nastavio je padati te je tako za 5,9 posto manji nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz veći za četiri posto. Najveći pad izvoza evidentiran je s Luksemburgom-čak 66,2 posto, Estonijom-42,8 posto i Finskom-40,1 posto.

Procentualno i ako ne vrijednosno veći pad izvoza bilježimo s zemljama CEFTA-e. Tako je izvoz manji za 15,6 posto, dok je uvoz veći za 2,8 posto. Sa svim zemljama CEFTA-e izuzev Sjeverne Makedonije bilježimo pad izvoza.

I dalje su nam najznačajnija izvozna tržišta Hrvatska, Njemačka i Srbija dok najviše uvozimo iz Italije, a slijede Njemačka i Hrvatska.

Ni na listi proizvoda koje smo najviše izvozili i uvozili nema promjena. Tu prednjače obični metali i proizvodi od običnih metala, a slijede mašine, elektrotehnička oprema, aparati za snimanje i reprodukciju slike i zvuka. Bitno je naglasiti da je značajno porastao izvoz živih životinja-293,2 posto, plina-314,1 posto. Izvoz željeza i čelika je pao za 39,4 posto, električne energije  za 46,5 posto, a životinjskih ulja i masti za 61,7 posto. Na drugoj strani bilježimo pad uvoza sirove kože za 40 posto i kamenog ugljena, koksa i briketa za 33,2 posto. Najveći rast uvoza evidentiran je kod sirovog kaučuka-40,7 posto i duhana za 27,2 posto.

Slaba inozemna potražnja

Slabija inozemna potražnja već se osjeti u nekim industrijama. Aleksandra Mihajlović Bijelić, sekretarka Udruženja tekstila, kože i obuće i Udruženja grafičke i informativne djelatnosti pri Privrednoj komori Republike Srpske (PKRS), za Bloomberg Adriju ranije je kazala da, kada je riječ o tekstilnoj industriji, naše kompanije najviše rade lohn poslove, tj. poslove dorade, dok je znatno manji broj bh. kompanija koje proizvode vlastite proizvode, odnosno proizvode više dodatne vrijednosti. Trenutna pretrpanost skladišta na međunarodnim tržištima odražava se na potražnju za izvozom robe iz BiH, dok visoke carine na uvoz repromaterijala iz trećih zemalja znatno povećavaju troškove proizvodnje.   

Predsjednik Grupacije šumarstva i drvne industrije pri Privrednoj komori Federacije BiH Vildan Hajić za Bloomberg Adriju je ranije kazao da je situacija u drvnoj industriji veoma teška i da prerada proizvoda ne ide dobro. 

"Trenutno je jako teška situacija, nema potražnje za drvetom, a samim time vjerovatno je i  potražnja na tržištu Evrope u znatnom padu. Naplata također ide jako sporo, a kupci iz inozemstva traže dodatne rokove kako bi imali valutu od 60 do 90 dana, a neki i više. U proteklom razdoblju imali smo avansno plaćanje", pojasnio je. Kao još jedan problem Hajić navodi inflaciju, u kojoj je piljena građa nenormalno poskupjela, za čak 200 posto.