Pad izvoza i rast uvoza u BiH obilježili prvu polovinu 2024. godine

U prvoj polovini 2024. godine Bosna i Hercegovina suočava se s izazovima na vanjskotrgovinskom planu. Pad izvoza i rast uvoza povećali su vanjskotrgovinski deficit. Stručnjaci naglašavaju da je za manje zemlje poput BiH izvoz ključan za ekonomski rast i diversifikaciju, te je potrebno zadovoljiti međunarodne standarde za povećanje konkurentnosti.

Ukupni izvoz zemlje iznosio je 7,9 milijardi, što predstavlja pad od 8,3 posto u odnosu na isti period prošle godine. S druge strane, uvoz je zabilježio rast od 3,1 posto, dostigavši vrijednost od 14,05 milijardi KM. Ovakav trend doveo je do pokrivenosti uvoza izvozom od svega 56,7 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit dosegao 6,08 milijardi.

Kako je za Bloomberg Adriju pojasnila Mirela Kadić, mentorica pri USAID-ovom projektu "Diaspora Invest", izvozna agentica i savjetnica za trgovinu i vlade u Euromonitoru, izvoz omogućava zemljama ekonomski rast pristupanjem većim tržištima izvan njihovih domaćih granica. Za manje zemlje s ograničenim domaćim tržištem, izvoz je ključan za diversifikaciju ekonomskih aktivnosti i smanjenje ovisnosti o lokalnoj potražnji, koja je realno u primjeru BiH mala.

Izlaganje međunarodnim tržištima često zahtijeva od zemalja, odnosno od pojedinačnih firmi, da zadovolje različite standarde kvaliteta, održivog poslovanja i efikasnosti. Manje zemlje kroz izvoz mogu i moraju usvojiti nove tehnologije i najbolje prakse iz razvijenijih tržišta, povećavajući tako svoju konkurentnost.

CEFTA

Izvoz u zemlje CEFTA-e, također je doživio značajan pad. U prvih šest mjeseci 2024. godine izvoz je iznosio 1,2 milijarde KM, što je za 21,6 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine.

Uvoz iz CEFTA zemalja blago je porastao za 0,3 posto, dostigavši 1,5 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom u CEFTA zemlje iznosila je 79,4  posto.

Izvoz u zemlje Evropske unije, najvećeg trgovinskog partnera Bosne i Hercegovine, također je zabilježio pad. Ukupna vrijednost izvoza u EU zemlje iznosila je 5,9 milijardi KM, što je za 7,3 posto manje nego u istom razdoblju 2023. godine.

S druge strane, uvoz iz EU zemalja porastao je za 6,1 posto, dosegnuvši 8,4 milijarde KM. Pokrivenost uvoza izvozom u EU zemlje iznosila je 70,5 posto, što naglašava izazove s kojima se susreće domaća ekonomija u pogledu konkurentnosti na evropskom tržištu.

Kako kaže Kadić, postotak kompanija koje izvoze robu iz BiH je 14 posto. Ako posmatramo strukturu izvoznih firmi, najveći udio u vrijednosti izvoza robe imaju velike firme (više od 250 zaposlenih) – skoro 41 posto, mala i srednja poduzeća - MSP (10-249 zaposlenih) 48,7 posto, dok mikro poduzeća imaju udio u ukupnoj vrijednosti od 10,3 posto. Ako pogledamo veličinu firmi (po broju zaposlenih) i njihov postotak u ukupnom broju izvoznika, mikro poduzeća do 10 zaposlenih čine više od 50 posto (tačnije 53,2 posto).

Poređenja radi, kako je rekla, taj postotak je u Njemačkoj 66 posto, EU prosjek je 69 posto.

"Identifikacija potencijalnog izvoznog tržišta zahtijeva pomno istraživanje i analizu i uključuje analizu regionalne ili globalne potražnje za sličnim, komplementarnim proizvodima ili uslugama; analiza konkurencije i regulatornih zahtjeva na ciljanim tržištima može pomoći firmama da se fokusiraju na najperspektivnija tržišta s najmanje prepreka. Poslovne misije i učešće na međunarodnim sajmovima također igraju ključnu ulogu u razumijevanju tržišnih uvjeta i uspostavljanju poslovnih kontakata", zaključila je Kadić.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar