U prva tri mjeseca ove godine Bosna i Hercegovina je nastavila bilježiti pad izvoza, rast uvoza i vanjskotrgovinskog deficita. Pad izvoza evidentan je kod svih najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera, mada s druge strane analitičari navode da rast uvoza predstavlja pozitivan signal koji ukazuje na jaku domaću potražnju kako kod potrošača tako i kompanija. Za naredni period analitičari imaju optimistična očekivanja.
U prva tri mjeseca ove godine izvoz je manji za 12,5 posto u odnosu na isti period 2023. godine, dok je uvoz porastao za 4,1 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 56,5 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 2,9 milijardi KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Izvoz u zemlje CEFTA-e je iznosio 606 miliona KM, što je za 28,6 posto manje nego u istom periodu 2023. godine. Uvoz je zabilježio blagi rast od 0,3 posto te je iznosio 743 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 81,6 posto.
Izvoz u zemlje Evropske unije pao je za 10,9 posto, a uvoz je porastao za 4,4 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 71,1 posto.
Njemačka je najznačajnije izvozno tržište, a slijede Hrvatska i Srbija. S druge strane Italija, Njemačka i Srbija su prve tri zemlje iz kojih najviše uvozimo.
U periodu od januara do marta najviše smo izvozili strojeve i obične metale, a ovi proizvodi dominiraju i na strani uvoza.
Marina Petrov Savić, viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala u analitičkom timu Bloomberg Adrije kaže da trendovi u razmjeni i dalje nisu povoljni.
"Vidimo donekle oporavak uvoza u prva tri mjeseca, ali i dalje pad izvoza u istom periodu, što produbljuje deficit u razmjeni. Efekti i dalje slabe eksterne tražnje se vide kod većine zemalja EU, ali i kod najvećih izvoznih tržišta BiH: Hrvatske, Austrije i Njemačke", ističe Petrov Savić.
Pročitaj više: Kraj krize u Njemačkoj značio bi i oporavak bh. industrije
Ima li nade za nas: Kako živi bh. industrija?
Međutim, dodaje da je oporavak uvozne komponente sam po sebi pozitivan signal, jer ukazuje na veću potražnju domaćeg potrošačkog tržišta, ali i industrije, pogotovo ako imamo u vidu da je uvoz kategorije strojevi i prijevozna sredstva dodao 15 posto godišnje.
Industrijska proizvodnja je u februaru zabilježila međugodišnji rast od 2,1 posto nakon konstantnog pada od četvrtog kvartala, a prema mjesečnim podacima vidimo rast u industriji već od kraja 2023.
"Očekujemo da se pozitivne tendencije u industriji nastave i doprinesu oporavku izvoza u narednim mjesecima. Vidimo da će izvoz početi pratiti uvoz u trendu oporavka u toku 2024., uslijed oporavka eksterne tražnje, što će podržati i privredni rast", zaključuje Petrov Savić.
.webp){kind=icon}
