U prvih 11 mjeseci prošle godine Bosna i Hercegovina je zabilježila pad izvoza i uvoza što je posljedica globalnih kretanja, posebno u Evropskoj uniji. Generalno slaba perspektiva izvoza u toku 2023. godine povukla je i uvoznu stranu, ali u manjoj mjeri, a tome je doprinijela i komponenta domaće tražnje, budući da su potrošački fundamenti dobri, uprkos stopama inflacije koje su bile povišene u toku 2022. i 2023. godine.
U periodu januar-novembar 2023. godine iz BiH je izvezena roba u vrijednosti od 15 milijardi i 478 miliona KM, što je za 6,6 posto manje nego u istom razdoblju 2022. godine. Istovremeno, uvoz je iznosio 25 milijardi i 493 miliona KM, što je za 2,6 posto manje nego u uporednom periodu prošle godine, podaci su Agencije za statistiku BiH.
"Slabija eksterna tražnja oslikala se na kategoriju izvoza, pogotovo kada je riječ o izvozu u Evropsku uniju (EU), koja je najveći spoljnotrgovinski partner BiH. Na nivou prvih 11 mjeseci 2023. godine značajno je smanjen izvoz u Italiju (-27 posto yoy), ali i u Hrvatsku (-4,3 posto yoy) i Sloveniju (-4,1 posto yoy), dok se izvoz u Njemačku (+1.5 posto yoy) i Austriju (+1.2 posto yoy) održao i zabilježio blagi rast", kazala je Marina Petrov Savić, viša analitičarka u analitičkom timu Bloomberg Adrije.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković izjavio je da su se globalna kretanja reflektirala na BiH, usporavajući privredne aktivnosti, ali i da svaki izazov i kriza predstavljaju ujedno šansu za razvoj ekonomije i poboljšanje poslovnog ambijenta.
''Prema sadašnjim makroekonomskim pokazateljima, zabilježili smo stanovite padove pri čemu je ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH pala za oko milijardu KM. To nikada ne cijenimo zabrinjavajućim, a razlog tome je da smo uspjeli zadržati naša stara tržišta, među kojima, Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske i Srbije i to nam u svemu tome daje polet'', rekao je Vuković za Fenu.
BiH u pričuvi
Naglasio je da su se globalna kretanja reflektirala na BiH, ali da se sveukupno može ocijeniti da je protekla godina ipak bila uspješna.
''Nismo doživjeli stravične padove, nismo izgubili strana tržišta, nego smo se čak proširili na neka tržišta. Ono što nas žalosti sve skupa je zapravo odlazak mladih, odlazak naše radne snage i priliv neke nove radne snage koja nema svoju adekvatnu radnu industrijsku kulturu za funkcioniranje u BiH i zemljama u okruženju'', dodao je Vuković.
Vuković je pojasnio da bh. proizvođači nisu izgubili ključna tržište zahvaljujući činjenici da ''smo zadržali kontinuitet naših ugovora, a što nas je jednako spasilo kada je bila pandemija''.
Pročitaj više: Mališević: Globalna nesigurnost usporava rast bh. industrije
BiH u 2023: Pad industrije, američke sankcije i zeleno svjetlo EU
Rudarstvo i metalska industrija predvode pad proizvodnje u BiH
Numanović: Pad prometa industrije i potreba za diverzifikacijom
''Dakle, sličan model se zapravo dešava sada. Sve te zemlje koje žele zadržati ugovor s BiH, nas negdje čuvaju u pričuvi i mi taj pričuvni moment moramo iskoristiti kvalitetnije pa se nametnuti kao ključni čimbenik. Upravo ova kriza je naša šansa'', dodao je.
Često se, po njegovim riječima, koristi termin globalizacija, a sada se pojavio i novi, a to je deglobalizacija. Tako danas svjedočimo da se svijet ponovno polarizira, da se tržišta razbijaju na neka istočna, zapadna, središnja, itd.
''Mi pripadamo zemljama zapadnog Balkana, blizu smo Europske unije i de facto pripadamo Europi. Nama najbliže tržište je Europska unija i to potvrđujemo našim izvozom na to tržište'', istakao je Vuković.
Poboljšanje poslovnog ambijenta
Mnogi su nas, kako je dodao, prepoznali kao bliske i pouzdane partnere, prebacili su svoje dijelove proizvodnje u BiH i na tome se još intenzivno radi. Da bi se takav proces nastavio, potrebno je raditi na našoj unutarnjoj strukturi i stvaranju pozitivnog poslovnog ambijenta.
Kada je riječ o investicijama i poboljšanju poslovnog ambijenta, kako je dodao, treba uzeti u obzir niz komponenti i tu se gleda kakva je vladavina prava u državi, kakav je politički ambijent, odnosi sa susjedima s kojima se najviše funkcionira, te kakva je uloga, uticaj i glas unutar Evropske unije. Također, potrebno je raditi i na poreznim rasterećenjima kako bi se se podigle plate radnicima u BiH, jer zadovoljan radnik je taj koji ostaje.
''Ranije sam rekao da komparativna prednost BiH više nije jeftina radna snaga, nego dobro plaćeni radnici koji ostaju ovdje i dobro poznaju proces proizvodnje'', naglasio je Vuković.
.webp){kind=icon}
