Izvoz iz Bosne i Hercegovine nastavio je padati i u 2024. godine uz istovremeni rast uvoza. U prva dva mjeseca ove godine, a u poređenju s istim periodom prošle godine izvoz je manji za 13,1 posto, dok je uvoz porastao za 6,7 posto.
Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 58,7 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 1,7 miliona KM.
Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 381 milion KM i za 33,6 posto je manji nego u istom razdoblju 2023. godine, dok je uvoz iznosio 467 miliona KM, što je za 8,8 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 81,7 posto.
Kada je riječ o zemljama Evropske unije, izvoz je iznosio 1,8 miliona KM i manji je za 10,2 posto u odnosu na preiod januar-februar 2023. Uvoz je veći za 7,1 posto i iznosio je 2,5 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 74,1 posto.
Među najznačajnijim izvoznim tržištima su Njemačka, Hrvatska, Austrija, Srbija i Italija. S druge strane najviše smo uvozili iz Italije, Njemačke, Srbije, Hrvatske, Kine. U prva dva mjeseca porastao je izvoz u Japan za 894,4 posto, Irsku za 565,3 posto, Kanadu 421,2 posto, dok najveći pad izvoza bilježimo prema Luksemburgu za 91,5 posto, Rusiju-75,9 i Maltu 74,5 posto.
U istom periodu najveći rast uvoza je zabilježen iz Bugarske-262,2 posto, Kipra-145,6 posto i Islanda 101,5 posto. Najveći pad uvoza bilježimo iz Australije-95,7 posto, Kanade-36,1 posto i Lihtenštajna-16,6 posto.
U prva dva mjeseca najviše smo izvozili obične matele i proizvode od običnih metala, strojeve i mineralne tvari. Isti proizvodi dominiraju i na strani uvoza.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković izjavio je da su se globalna kretanja reflektirala na BiH, usporavajući privredne aktivnosti, ali i da svaki izazov i kriza predstavljaju ujedno šansu za razvoj ekonomije i poboljšanje poslovnog ambijenta.
''Prema sadašnjim makroekonomskim pokazateljima, zabilježili smo stanovite padove pri čemu je ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH pala za oko milijardu KM. To nikada ne cijenimo zabrinjavajućim, a razlog tome je da smo uspjeli zadržati naša stara tržišta, među kojima, Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske i Srbije i to nam u svemu tome daje polet'', rekao je Vuković.
Kontinuitet ugovora
Naglasio je da su se globalna kretanja reflektirala na BiH, ali da se sveukupno može ocijeniti da je protekla godina ipak bila uspješna.
''Nismo doživjeli stravične padove, nismo izgubili strana tržišta, nego smo se čak proširili na neka tržišta. Ono što nas žalosti sve skupa je zapravo odlazak mladih, odlazak naše radne snage i priliv neke nove radne snage koja nema svoju adekvatnu radnu industrijsku kulturu za funkcioniranje u BiH i zemljama u okruženju'', dodao je Vuković.
Vuković je pojasnio da bh. proizvođači nisu izgubili ključna tržište zahvaljujući činjenici da ''smo zadržali kontinuitet naših ugovora, a što nas je jednako spasilo kada je bila pandemija''.
Pročitaj više: Finska postaje ključna izvozna destinacija za BiH
'Tekstilna industrija je prva zabilježila pad, slijedila je drvna, metalna...'
Analiza BBA: BiH i Slovenija bilježe najveći pad industrije, Srbija jedina rasla
Bh. autoindustrija pokazala otpornost, prodaja ide više nego dobro
Montažne kuće: Brza, ekonomična i sve popularnija opcija gradnje
Generalno slaba perspektiva izvoza u toku 2023. godine povukla je i uvoznu stranu, ali u manjoj mjeri, a tome je, prema mišljenju Marine Petrov Savić, više analitičarke u analitičkom timu Bloomberg Adrije, doprinijela i komponenta domaće tražnje, budući da su potrošački fundamenti dobri, uprkos stopama inflacije koje su bile povišene u toku 2022. i 2023. godine.
"Ne smijemo isključiti ni činjenicu da postoje direktni cjenovni efekti i na uvoz i na izvoz, pogotovo u domenu određenih sirovina čije su cijene niže u odnosu na 2022. godinu. Očekujemo da se u toku 2024. godine poboljša perspektiva razmjene s inostranstvom, kako se oporavi eksterna tražnja, što će podržati i privredni rast", poručila je Petrov Savić.
.webp){kind=icon}