Bosna i Hercegovina nastavlja bilježiti negativne vanjskotrgovinske trendove, prvenstveno zbog manje potražnje za bh. proizvodima u zemljama Evropske unije. Izvoz je kontinuirano u padu, dok uvoz raste, a vanjskotrgovinski deficit je dostigao 8,4 milijarde KM. Interesantno je da je BiH povećala razmjenu s Irskom i Grčkom.
U prvih osam mjeseci ove godine izvoz iz BiH iznosio je 10,5 milijardi KM, što je za 6,3 posto manje u poređenju s istim periodom prošle godine. S druge strane, uvoz je porastao za 3,6 posto i dosegnuo skoro 19 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi svega 55,5 posto, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
Izvoz u zemlje Evropske unije pao je za šest posto u poređenju s istim periodom prošle godine, dok je uvoz porastao za 5,9 posto. Od zemalja EU, najviše smo izvozili u Hrvatsku, Njemačku i Austriju, iako sa svim ovim zemljama bilježimo pad izvoza. Italija je na prvom mjestu među zemljama iz kojih smo najviše uvozili, a slijede Njemačka i Hrvatska.
Najveći rast izvoza bilježimo u Irsku - 173,2 posto, Latviju - 66,4 posto i Grčku - 26,3 posto. Kada je riječ o uvozu, u prvih osam mjeseci najveći rast bilježimo s Bugarskom - 187,4 posto, Grčkom - 36,5 posto i Irskom - 29,3 posto.
I sa zemljama CEFTA-e bilježimo pad izvoza i rast uvoza. Izvoz je manji za 17,3 posto, dok je uvoz porastao za 2,7 posto. Srbija je na prvom mjestu po izvozu i uvozu. Crna Gora je na drugom mjestu po izvozu, ali na trećem po uvozu. Sjeverna Makedonija je na drugom mjestu po uvozu.
Od ostalih zemalja, bitno je istaći da je izvoz u Kinu porastao za 118 posto.
Ekonomista Faruk Hadžić za Bloomberg Adriju je kazao da kriza u Njemačkoj ima dalekosežan utjecaj na Bosnu i Hercegovinu zbog snažnih ekonomskih veza između ovih dviju zemalja. Podsjeća da je Njemačka jedan od ključnih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine, a svaki poremećaj u njemačkoj ekonomiji direktno se odražava na bh. privredu.
Zbog krize u Njemačkoj, u BiH je u određenim privrednim oblastima došlo do gašenja fabrika, kao i do gubitka radnih mjesta. Stagniranje njemačke ekonomije traje od polovine prošle godine, a to se kod nas reflektiralo i na ovaj način.
Hadžić kaže da pad potražnje na njemačkom tržištu dovodi i do smanjenja proizvodnje u BiH, što za posljedicu ima smanjenje broja radnih mjesta.
Kako bi bh. privreda ostala stabilna uprkos krizi u Njemačkoj, ključno je poduzeti nekoliko strateških mjera.
Prema Hadžićevom mišljenju, prvo je neophodno diversificirati tržišta i smanjiti ovisnost o izvozu na jedno ili nekoliko tržišta. Preduzeća u BiH trebaju istražiti mogućnosti izvoza u druge zemlje i regije kako bi ublažila udar krize na njemačkom tržištu. Drugo, važno je podržati domaće preduzetnike kroz fiskalne olakšice, subvencije i povoljne kreditne linije kako bi se prebrodila smanjena potražnja iz inozemstva.
Uvođenje novih tehnologija i digitalizacija poslovnih procesa mogu također pomoći preduzećima da smanje troškove i postanu konkurentnija na globalnom tržištu.
"Posebno je važno naglasiti da, iako je izvoz iz BiH u Njemačku opao, postoji prostor za rast u drugim sektorima poput informacionih tehnologija, gdje BiH može iskoristiti prednosti digitalne transformacije. Jačanje unutrašnje potražnje kroz podršku domaćim proizvodima također može pomoći u stabilizaciji privrede", kaže Hadžić.
Uvoz zlata i prijevoznih sredstava
Na listi proizvoda koje smo najviše izvozili i uvozili nema promjena. Tu prednjače obični metali i proizvodi od običnih metala, a slijede mašine, elektrotehnička oprema, aparati za snimanje i reprodukciju slike i zvuka. Međutim, bitno je istaći da je izvoz životinja porastao za 302,5 posto, plina za 280 posto i naučnih i kontrolnih instrumenata za 90,3 posto. Na strani uvoza najviše je porastao uvoz ostalih prijevoznih sredstava za 458,4 posto i zlata za 164,8 posto.
Slabija inozemna potražnja već se osjeti u nekim industrijama. Aleksandra Mihajlović Bijelić, sekretarka Udruženja tekstila, kože i obuće i Udruženja grafičke i informativne djelatnosti pri Privrednoj komori Republike Srpske (PKRS), za Bloomberg Adriju ističe da, kada je riječ o tekstilnoj industriji, naše kompanije najviše rade lohn poslove, tj. poslove dorade, dok je znatno manji broj bh. kompanija koje proizvode vlastite proizvode, odnosno proizvode više dodatne vrijednosti. Trenutna pretrpanost skladišta na međunarodnim tržištima odražava se na potražnju za izvozom robe iz BiH, dok visoke carine na uvoz repromaterijala iz trećih zemalja znatno povećavaju troškove proizvodnje.
Predsjednik Grupacije šumarstva i drvne industrije pri Privrednoj komori Federacije BiH Vildan Hajić za Bloomberg Adriju je kazao da je situacija u drvnoj industriji veoma teška i da prerada proizvoda ne ide dobro.
"Trenutno je jako teška situacija, nema potražnje za drvetom, a samim time vjerovatno je i potražnja na tržištu Evrope u znatnom padu. Naplata također ide jako sporo, a kupci iz inozemstva traže dodatne rokove kako bi imali valutu od 60 do 90 dana, a neki i više. U proteklom razdoblju imali smo avansno plaćanje", pojasnio je. Kao još jedan problem Hajić navodi inflaciju, u kojoj je piljena građa nenormalno poskupjela, za čak 200 posto.
--Uz pomoć Ivane Raonić--
.webp){kind=icon}
