.webp){kind=icon}
Od januara do jula 2024. godine, Bosna i Hercegovina zabilježila je pad izvoza od 7,1 posto, dok je uvoz porastao za 3,9 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je samo 56,3 posto, prema najnovijim podacima Agencije za statistiku BiH. Statistike vanjskotrgovinske razmjene i dalje ne ukazuju na oporavak bh. privrede, što dodatno naglašava potrebu za prilagođavanjima novim globalnim tržišnim izazovima.
Tako je u ovom periodu, izvoz iznosio 9,359 milijardi KM, što je za 7,1 posto manje nego u istom razdoblju 2023. godine, dok je uvoz iznosio 16,615 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 3,9 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 56,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 7,256 milijardi KM.
Mirela Kadić, mentorica pri USAID-ovom projektu "Diaspora Invest" i savjetnica za trgovinu i vlade u Euromonitoru, za Bloomberg Adriju objasnila je da izvoz omogućava ekonomski rast manjim zemljama pristupanjem većim tržištima, što je ključno za diversifikaciju i smanjenje ovisnosti o lokalnoj potražnji.
Kako je navela, u BiH, 14 posto kompanija izvozi robu. Velike firme čine 41 posto ukupne vrijednosti izvoza, mala i srednja preduzeća 48,7 posto, dok mikro preduzeća imaju udio od 10,3 posto. Iako čine 53,2posto izvoznika, mikro preduzeća zapošljavaju manje od 10 radnika.
Poređenja radi, taj postotak je u Njemačkoj 66 posto, EU prosjek je 69 posto.
"Identifikacija potencijalnog izvoznog tržišta zahtijeva pomno istraživanje i analizu i uključuje analizu regionalne ili globalne potražnje za sličnim, komplementarnim proizvodima ili uslugama; analiza konkurencije i regulatornih zahtjeva na ciljanim tržištima može pomoći firmama da se fokusiraju na najperspektivnija tržišta s najmanje prepreka", navela je, dodavši kako poslovne misije i učešće na međunarodnim sajmovima također igraju ključnu ulogu u razumijevanju tržišnih uvjeta i uspostavljanju poslovnih kontakata.
CEFTA i EU
Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 1,494 milijardi KM, što je pad od 19,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, dok je uvoz iznosio 1,908 milijardi KM, što je povećanje od 2,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 78,3 posto.
S druge strane, izvoz u zemlje EU iznosio je 6,955 milijardi KM, što je pad od 6,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, dok je uvoz iznosio 9,940 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 6,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 70,0 posto.
Depositphotos
Direktor Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH Slaviša Ćeranić naveo je prošli mjesec, kako naša država najveći obim razmjene u vanjskoj trgovini ostvaruje sa zemljama EU, gdje se plasira više od 70 posto proizvoda.
U prvih pola godine, izvoz je smanjen na sva najznačajnija tržišta, kao što su Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Italija, Austrija i Mađarska, dok je ukupan rast izvoza ostvaren na tzv. trećim tržištima. Izvoz je povećan u Tursku i Kinu, međutim, s ovim zemljama prisutan je značajan vanjskotrgovinski deficit.
"Postoje i neki pozitivni procesi u ovom periodu i smatramo da bi u drugom dijelu godine moglo doći do oporavka. Sve ključne projekcije na nivou EU, uključujući bruto domaći proizvod, industrijsku proizvodnju, stavljanje inflacije u realne projektovane okvire od dva posto, ukazuju na to da bi moglo doći do poboljšanja ekonomske aktivnosti na nivou Evropske unije, što će zasigurno imati refleksiju i na BiH", istakao je Ćeranić.
