.webp){kind=icon}
Industrija plastike vrlo je važna za bosanskohercegovačku, ali i evropsku privredu, potreba za njom je i dalje jako velika. Dok je jednima prijeko potrebna u svakodnevnom radu, drugi je se pokušavaju riješiti jer više šteti nego koristi.
Kada govorimo o industriji plastike u Bosni i Hercegovini ukupan promet vanjskotrgovinske razmjene u prvih šest mjeseci 2024. godine bio je 1,30 milijardi KM.
Vrijednost izvoza plastike je iznosila 401 milion KM, što je za 3.839.268 KM manje od izvoza u referentnom periodu 2023. godine, dok je vrijednost uvoza plastike iznosila 904 miliona KM, što je za 42.253.088 KM više od uvoza u istom periodu 2023. godine.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 44,40 posto, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BIH.
Osvrt na situaciju s izvozom industrije plastike u Bosni i Hercegovini od januara do juna 2024. godine ukazuje na blagi pad u vrijednosti izvoza u odnosu na isti period 2023. godine.
Vanjskotrgovinska analiza indeksa promjene pokazuje da je ukupni indeks promjene između ovih perioda oko -0,95 posto, što označava blagi pad izvoza plastike.
Ovaj skoro neprimjetan pad može se smatrati normalnim varijacijama u izvoznoj aktivnosti, koje su često uzrokovane sezonskim fluktuacijama ili kratkoročnim ekonomskim faktorima.
Stabilnost ili blagi pad u izvozu plastike može biti rezultat različitih faktora, kao što su promjene u globalnoj potražnji, konkurencija na tržištu, promjene u cijenama sirovina ili čak geopolitičke nestabilnosti.
Najviše uvoza odnosi se na cijevi
Usprkos blagom padu, izvoz industrije plastike u Bosni i Hercegovini ostaje značajan dio ekonomske aktivnosti te predstavlja važan segment industrije koji doprinosi ukupnoj privredi zemlje.
U prvih šest mjeseci tekuće godine, proizvodi plastike iz Bosne i Hercegovine izvezeni su na brojna svjetska tržišta, a od ukupno ostvarenog izvoza ove grane u 2024. godine, samo u top 10 zemalja ostvaren je izvoz od 88,0 posto, dok ostale države čine 12,0 posto ukupnog izvoza.
Pregledom uvoznih rezultata za plastiku u Bosni i Hercegovini, a posmatrajući proteklu godinu, evidentiran je pad u uvozu proizvoda ove industrije. Najviše uvoza odnosi se na cijevi, crijeva i pribor za njih od plastičnih masa, zatim nove vanjske pneumatske gume, ostali proizvodi od plastike i ostali materijali, ostale ploče, listovi, filmovi, folije i vrpce od plastike i monofilamenti, šipke, štapovi od plastike.
Uvoz navedenih kategorija kazuje o značajnoj potrošnji ovih materijala za potrebe prvenstveno građevinske i automobilske industrije a onda i druge upotrebe u zemlji.
Najznačajniji uvozni trgovinski partneri u oblasti plastike su Njemačka, Srbija, Slovenija, Italija i Hrvatska.
Proizvodi plastike uvezeni su sa brojnih svjetskih tržišta, a od ukupno ostvarenog uvoza ove grane u prvoj polovini 2024. godine, samo iz top 10 zemalja ostvaren je uvoz od 747 miliona KM, što predstavlja čak 82,69 posto cjelokupnog uvoza ove industrije.
Globalno povećanje proizvodnje
Uloga i važnost plastičnih masa u privredi je u proteklih 50 godina konstantno rasla. Globalna se proizvodnja plastike od 60-ih godina prošlog vijeka povećala za dvadeset puta, a očekuje se da će se u narednih 20 godina ponovno udvostručiti.
Za funkcioniranje tako složenog vrijednosnog lanca i njegovo poboljšanje potrebno je uložiti napore i povećati saradnju svih ključnih subjekata od proizvođača plastike do onih koji se bave recikliranjem, proizvodnjom i potrošnjom.
S obzirom na sve veću pa čak i prekomjernu upotrebu plastike u prošlom periodu, danas su prisutne mnogobrojne aktivnosti koje na određene načine pokušavaju smanjiti upotrebu plastičnih proizvoda. Smanjenje količine plastičnog otpada zadatak je koji zahtijeva zajedničke napore svih sektora društva, uključujući pojedince, industriju, vlade i organizacije.
Depositphotos
Plastični materijali razgrađuju se vrlo sporo, a neki oblici plastike mogu ostati u okolišu stotinama godina. Plastični otpad često završava u prirodi te narušava prirodne ekosisteme i ugrožava životinje, biljke i njihova staništa, a mikroplastika iz plastičnog otpada raspada se na sitne čestice koje morski organizmi mogu progutati. Svi mogu pridonijeti smanjenju plastičnog otpada kroz svakodnevne aktivnosti poput recikliranja, poticanja industrije na održive prakse, edukacije te korištenja višestruko upotrebljivih materijala.
Low Plastic Zone
Trenutno se u Bosni i Hercegovini, Albaniji i Crnoj Gori sprovodi aktivnost pod nazivom "Zona smanjene upotrebe plastike za HoReCa sektor", kojoj se već sada pridružilo više od 100 ugostiteljskih objekata širom zemlje.
Privredna komora RS
Radi se o novoj inicijativi koju implementira GIZ zajedno s lokalnim partnerima Privrednom/Gospodarskom komorom FBiH, Privrednom komorom Republike Srpske i Privrednom komorom Brčko distrikta BiH.
Low Plastic Zone je inicijativa koja okuplja firme koje su posvećene smanjenju upotrebe jednokratnih plastičnih proizvoda u svom poslovanju.
"Cilj inicijative jeste značajno smanjenje upotrebe jednokratnih plastičnih proizvoda, kao što su plastične kese, boce, slamke, plastični pribor za jelo kašike, viljuške, noževe, tanjire, plastične čaše, plastične mješače za kafu, itd..Pridruživanjem inicijativi Low Plastic Zone pokazali su svoju spremnost da prihvate ekološki održivije poslovne prakse i smanje upotrebu jednokratnih plastičnih proizvoda", kazali su iz privredne komore BiH.
Depositphotos
Iz Privrеdne kоmоre Rеpublikе Srpskе kažu da svaki HoReCa objekat bira onu vrstu jednokratnih plastičnih proizvoda čiju upotrebu želi smanjiti – što znači da je sasvim uredu ako za sada mogu izbaciti iz upotrebe samo npr. plastične slamke. Također mogu izabrati da smanje ili obustavite upotrebu mnogih drugih vrsta jednokratne plastike. Bit je u napredovanju, ne u savršenstvu.
Razlog tome jeste činjenica da je zagađenje voda Jadranskog mora postao ozbiljan regionalni izazov za zemlje Zapadnog Balkana i EU koje izlaze na Jadransko more.
Osim prijetnji po ekosisteme, povećanje količina plastičnog otpada u rijekama i duž obale su prijetnja ekonomskim aktivnostima kao što su turizam i ribarstvo, kao i zdravlju i dobrobiti građana regiona.
Oko 90 posto otpada koji se nalazi u Jadranskom moru je plastični otpad. Od ovoga oko 35 posto dolazi od rekreativnih aktivnosti na obali, dok 65 posto dolazi sa kopna. Prema procjenama, svake godine se proizvede 100 - 150 miliona tona jednokratnih plastičnih proizvoda, od čega oko osam miliona tona završi u morima i okeanima.
