Poslovna klima u Njemačkoj ovog je mjeseca skliznula u još dublji pesimizam. Izlazak iz recesije i oporavak nisu na vidiku a svaka loša vijest u vezi s ekonomskim kretanjima u Njemačkoj, s obzirom da je jedan od ključnih trgovinskih partnera u Bosni i Hercegovini, loša je za naša ekonomska kretanja.
Očekivani indeks instituta Ifo pao je na 86,8 u augustu sa revidiranih 87 u prethodnom mjesecu, što je nadmašilo procjene analitičara u anketi Blumberga, koje su iznosile 85,8. Barometar trenutnih uslova takođe je opao.
"Njemačka ekonomija sve više pada u krizu", potvrdio je i predsjednik instituta Ifo Clemens Fuest, u saopštenju. On je napomenuo da su se očekivanja pogoršala i u proizvodnji i u uslugama.
Govoreći kasnije za Bloomberg televiziju, rekao je da je ekonomija "zaglavljena u stagnaciji već neko vrijeme, i to postaje gore - to nam pokazuju podaci."
Optimizam da će se Njemačka oporaviti 2024. godine nakon dvije godine gotovo nultog rasta je izblijedio, jer se očekivani skok potrošnje nije ostvario, a industrijski sektor zemlje nastavlja da se bori.
Direktni udari na BiH privredu
Ekonomista Faruk Hadžić za Bloomberg Adriju je kazao da kriza u Njemačkoj ima dalekosežan utjecaj na Bosnu i Hercegovinu zbog snažnih ekonomskih veza između ove dvije zemlje. Podsjeća da je Njemačka jedan od ključnih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine, a svaki poremećaj u njemačkoj ekonomiji direktno se odražava na bh. privredu.
Prema podacima u prvih sedam mjeseci 2024. godine, ukupan izvoz iz BiH iznosio je 9,36 milijardi KM, što je pad od 7,1 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
Istovremeno, uvoz je porastao za 3,9 posto, dostigavši 16,61 milijardu KM, što ukazuje na sve veći trgovinski deficit.
"Kada se fokusiramo na Njemačku, vidimo da je izvoz 2024. iz BiH u Njemačku iznosio 1,10 milijardi KM, što čini značajan udio u ukupnom izvozu BiH. Njemačka također čini 8,8 posto ukupnog uvoza BiH, s iznosom od 1,47 milijardi KM, što ukazuju na to koliko je bh. ekonomija povezana s njemačkom ekonomijom i kako bilo kakvi poremećaji u Njemačkoj imaju direktne posljedice na našu privredu", pojašnjava Hadžić.
Zbog krize u Njemačkoj u BiH je u određenim privrednim oblastima došlo do gašenja fabrika, kao i do gubitka radnih mjesta. Stagniranje njemačke ekonomije traje od polovine prošle godine, a to se kod nas reflektiralo i na ovaj način.
Hadžić kaže da pad potražnje na njemačkom tržištu dovodi i do smanjenja proizvodnje u BiH, što za posljedicu ima smanjenje broja radnih mjesta.
Pad izvoza
U prvih sedam mjeseci 2024. godine, izvoz iz BiH u Njemačku pao je za 2,2 posto u odnosu na isti period prethodne godine, što ukazuje na smanjenje potražnje za bh. proizvodima na njemačkom tržištu.
"Ovo je posebno zabrinjavajuće za sektore poput automobilske industrije i mašinske proizvodnje, koji su usko povezani s njemačkom industrijom. Daljnje pogoršanje ekonomske situacije u Njemačkoj moglo bi dodatno destabilizirati bh. privredu, što bi se moglo manifestirati kroz povećanje nezaposlenosti, posebno u industrijama koje se oslanjaju na izvoz u Njemačku", govori Hadžić.
Kako bi bh. privreda ostala stabilna uprkos krizi u Njemačkoj, ključno je poduzeti nekoliko strateških mjera.
Prema Hadžiću, prvo je neophodno diversificirati tržišta i smanjiti ovisnost o izvozu na jedno ili nekoliko tržišta. Preduzeća u BiH trebaju istražiti mogućnosti izvoza u druge zemlje i regije kako bi ublažila udar krize na njemačkom tržištu. Drugo, važno je podržati domaće preduzetnike kroz fiskalne olakšice, subvencije i povoljne kreditne linije kako bi se prebrodila smanjena potražnja iz inostranstva.
Uvođenje novih tehnologija i digitalizacija poslovnih procesa mogu također pomoći preduzećima da smanje troškove i postanu konkurentnija na globalnom tržištu.
"Posebno je važno naglasiti da, iako je izvoz iz BiH u Njemačku opao, postoji prostor za rast u drugim sektorima poput informacionih tehnologija, gdje BiH može iskoristiti prednosti digitalne transformacije. Jačanje unutrašnje potražnje kroz podršku domaćim proizvodima također može pomoći u stabilizaciji privrede", kaže Hadžić.
Prognoze za Njemačku nisu dobre
Ekonomisti su mišljenja da prognoze za njemačku ekonomiju nisu dobre, jer uzroci ekonomskih problema nisu otklonjeni. Njemačko vođenje ekonomije zadnjih 15-tak godina nije bilo racionalno, često se takmiči s ekonomijom SAD, Kine, Indije iako te ekonomije vode politiku konstantnih državnih deficita. Prema do sada viđenom, Njemačka vodi suprotnu politiku, malog deficita ili malog suficita, a onda imamo rezultat koji se sada pokazuju.
Podaci o investicijama i potrošnji domaćinstava otežali su situaciju u njemačkoj ekonomiji u drugom kvartalu, i pokvarili nade da će zemlja konačno ostaviti iza sebe godine stagnacije.
Bloomberg
Najveća evropska ekonomija započela je godinu na čvrstim osnovama i borila se da održi taj zamah. Nedavni pokazatelji signalizirali su pogoršanje raspoloženja među kompanijama, posebno u ključnom proizvodnom sektoru.
Industrijski sektor pati zbog smanjene inostrane potražnje, visokih troškova zaduživanja i povećane političke nesigurnosti. Očekivani oporavak potrošnje, koji je trebalo da uslijedi zbog velikih povećanja plata, takođe se još uvijek nije ostvario.
Bundesbank još uvijek predviđa ekspanziju u trećem kvartalu, jer bi rast prihoda mogao da se pretvori u jaču potrošnju, posebno u sektoru usluga. U proizvodnji se očekuje da će situacija ostati teška, što upućuje na skroman ukupni rast ove godine.
.webp){kind=icon}
