Islamsko osiguranje, poznato kao tekaful, predstavlja model zasnovan na načelima solidarnosti i uzajamne pomoći, usklađen s islamskim pravom. S globalnim rastom od 17 posto, ovaj oblik osiguranja postaje ključan faktor inkluzivnog finansijskog sistema. Iako u Bosni i Hercegovini svijest o tekafulu ostaje niska, stručnjaci ističu da bi njegov razvoj kroz regulatorne reforme i edukativne kampanje mogao donijeti značajne koristi za domaću ekonomiju i tržište osiguranja.
U tekaful sistemu, učesnici zajedno doprinose zajedničkom fondu koji se koristi za pokrivanje potencijalnih šteta ili rizika kojima su izloženi svi članovi grupe. S obzirom na to da je tekaful zasnovan na šerijatu, poseban naglasak stavlja se na izbjegavanje elemenata kao što su kamata (riba), neizvjesnost (garer) i kockanje (mejsir), što su sve ključni faktori zabranjeni prema islamskom pravu.
Stručnjak islamskih finansija Enver Avdić u razgovoru za Bloomberg Adriju pojašnjava kako je posljednjih nekoliko godina tržište osiguranja doživjelo značajan rast, posebno u sektoru tekaful osiguranja. Kako kaže, s globalnom stopom rasta od 17 posto, u poređenju s 3,5 posto u tradicionalnom osiguranju, tekaful predstavlja značajan korak ka inkluzivnijem finansijskom sistemu.
Čitaj više
Islamske finansije na Zapadu i u BiH: Inovacije fintech startupa i izazovi budućih generacija
Velika Britanija i SAD-u prednjače u razvoju islamskih finansija.
03.09.2024
Islamsko bankarstvo u BiH i perspektive za Adria region
Adria region nudi značajan potencijal za dalji razvoj.
21.08.2024
Islamsko bankarstvo i pozicija u svijetu finansija
Islam ne poima novac kao robu, nego kao sredstvo razmjene.
16.07.2024
"Globalna ekspanzija tekaful industrije dodatno podstiče i ukazuje na stvarnu potrebu da se ovaj model osiguranja implementira i u Bosni i Hercegovini, što bi zasigurno doprinijelo daljnjem razvoju tržišta osiguranja", pojašnjava Avdić.
Prema njegovim riječima, svjetske prakse, poput saudijskog kooperativnog modela, malezijskog hibridnog modela i britanske korekcije pravnih akata, mogu poslužiti kao smjernice za razvoj lokalnog tržišta.
Razlika između tradicionalnog i islamskog osiguranja
Jedna od glavnih razlika između tekafula i tradicionalnog osiguranja je odsustvo kamate. Prema riječima Ediba Smole, stručnjaka iz oblasti islamskog osiguranja, dok tradicionalno osiguranje često uključuje kamatne prihode kroz investicije, tekaful izbjegava sve oblike kamate jer su oni zabranjeni u islamu. "Sredstva koja se akumuliraju u tekaful fondu moraju biti investirana u projekte koji su šerijatski prihvatljivi, što dodatno garantira etičnost i transparentnost u poslovanju".
"Također, razlika leži u načinu na koji se rizik tretira. U tekafulu, rizik se dijeli među svim učesnicima, dok kod tradicionalnog osiguranja osiguravajuća kompanija preuzima rizik od osiguranika u zamjenu za plaćanje premije. Ovaj kolektivni pristup u tekafulu odražava suštinsku vrijednost solidarnosti i zajedničke odgovornosti, što je u skladu s islamskim etičkim principima", pojašnjava Smolo za Bloomberg Adriju.
Osim toga, u tekaful sistemu se stvara mogućnost da se višak sredstava u fondu, nakon pokrivanja svih šteta i troškova, vrati učesnicima. S druge strane, kod tradicionalnog osiguranja taj višak pripada osiguravajućoj kompaniji i tretira se kao profit. Ova raspodjela viška u tekafulu dodatno potvrđuje načela pravičnosti i fer odnosa prema svim učesnicima.
Na kraju, kako kaže, važna karakteristika tekafula je transparentnost. Svi učesnici su svjesni kako se sredstva upravljaju i investiraju, što pruža dodatni nivo povjerenja u ovaj sistem osiguranja. U tradicionalnom osiguranju, iako postoje regulacija i nadzor, investicije i upravljanje sredstvima nisu uvijek u skladu s etičkim principima koje propisuje islam.
Globalni razvoj
Tekaful sektor se suočava sa značajnim razvojem, donoseći etički preokret u industriji osiguranja kroz usklađenost sa šerijatskim principima. Globalno tržište tekafula procijenjeno je na 31,7 milijardi dolara u 2022. godini, u poređenju s 19 milijardi dolara u 2017. godini, navodi Smolo.
Ovaj rast se pripisuje povećanoj potražnji za šerijatski usklađenim finansijskim uslugama, posebno u zemljama Zaljeva i jugoistočnoj Aziji, kao i neiskorištenim prilikama zbog ograničene prisutnosti tradicionalnog osiguranja.
"Prognoze predviđaju nastavak uzlaznog trenda s očekivanim godišnjim rastom od 15,2 posto između 2023. i 2032. godine, i očekuje se da će dostići 126,8 milijardi dolara do 2032. godine", kaže Smolo.
Dodaje kako će ovaj rast biti vođen povećanom svijesti na tržištima u razvoju, podrškom regulatornih mjera, saradnjom unutar industrije i integracijom digitalnih rješenja za operativnu efikasnost, unapređenje korisničkog servisa i inovaciju proizvoda.
Sektor privlači pažnju širom svijeta, posebno u regijama s većinski muslimanskim stanovništvom. Također je sve popularniji među nemuslimanima zbog etičkog pristupa finansijama. Uzimajući u obzir globalni rast islamskog bankarstva, islamsko osiguranje postaje ključni element u ponudi finansijskih usluga koji kombinuje sigurnost, etiku i solidarnost.
Kakva je situacija u BiH?
U Bosni i Hercegovini je svijest o islamskom osiguranju niska, jer većina stanovništva nije dovoljno informisana o njegovim principima i prednostima.
Tekaful u BiH nije formalno regulisan, što, prema Smolinom mišljenju, predstavlja značajnu prepreku za njegov razvoj. Ističe kako su u našoj zemlji postojale brojne inicijative za razvoj tekafula, ali su sve završile bez konkretne realizacije. Glavne prepreke za širenje ovog oblika osiguranja uključuju nedovoljnu svijest o principima islamskog osiguranja, nedostatak regulatornog okvira koji bi podržao specifična pravila, kao i ograničen broj finansijskih institucija koje nude proizvode usklađene sa šerijatom.
Nedostatak zakonskih okvira znači da ne postoji sistem nadzora, za razliku od zemalja koje imaju specijalizirane regulatorne institucije za islamske finansije, uključujući tekaful.
Malezija, Saudijska Arabija i zemlje Zaljeva (GCC) prednjače u razvoju ovog oblika osiguranja, implementirajući efikasne regulatorne okvire i tržišne inicijative koje su omogućile razvoj tekaful industrije i ponudu širokog spektra proizvoda, uključujući zdravstveno, životno i imovinsko osiguranje.
Kao lider u ovoj oblasti svakako se ističe Malezija, s naprednim zakonskim okvirom i posebnim odjelima za islamsko bankarstvo i osiguranje, kao što je Bank Negara. U razvijenim tržištima, šerijatski odbori osiguravaju usklađenost operacija s islamskim pravom i izdaju certifikate o šerijatskoj usklađenosti.
"Kako bi tekaful mogao zaživjeti i rasti u BiH, ali i regionu, neophodno je uvesti posebne zakone koji će regulisati ovaj sektor i omogućiti njegovo funkcionisanje u skladu sa šerijatskim principima. Uz to, formiranje šerijatskog odbora koji bi nadgledao rad tekaful institucija i garantovao njihovu usklađenost s islamskim pravom moglo bi biti značajan korak ka izgradnji povjerenja u ovu vrstu osiguranja", pojašnjava Smolo.
Međutim, kako Avdić navodi, osim regulatornih prepreka, tržišne barijere su minimalne - slične onima koje se javljaju i u konvencionalnom osiguranju. Pojašnjava kako se ova prepreka može prevazići donošenjem određenih amandmana na autonomne izvore prava, tj. uslove osiguranja koje bi verifikovali organi za kontrolu i superviziju.
"Kada je riječ o tržišnim preprekama za implementaciju tekaful osiguranja, možemo reći da one faktički i ne postoje, osim onih generalnih s kojima se suočavaju i konvencionalna osiguravajuća društva", kaže Avdić.
S ukupnim premijskim prihodom osiguravajućih društava u BiH koji premašuje jednu milijardu konvertibilnih maraka, Avdić ističe rastuću potražnju za islamskim finansijskim proizvodima.
"Činjenica je da postoji značaj broj klijenata koji iz vjerskih uvjerenja smatraju da konvencionalni način osiguranja nije šerijatski dozvoljen, te zbog toga uzimaju minimum osiguravajućeg pokrića. Uvođenjem tekaful osiguranja u Bosni i Hercegovini, svi klijenti i kompletna ekonomija imali bi direktne i indirektne koristi", zaključuje Avdić.
Islamske finansijske institucije i banke u BiH nisu adekvatno promovirale tekaful, pa mnogi nisu upoznati s njegovim funkcionisanjem i prednostima. Osim toga, izostaju edukativne kampanje i literatura o tekafulu, dodaje Smolo.
U poređenju s razvijenijim tržištima, poput Malezije, BiH treba razviti strategije za povećanje vidljivosti ovog koncepta. Potrebne su edukativne kampanje i promocija kako bi se javnost bolje upoznala s prednostima tekafula u odnosu na tradicionalne opcije.
"Ukratko, iako postoji određeni interes za islamske finansijske proizvode u BiH, svijest o tekafulu među širim slojevima društva ostaje ograničena. Potrebne su edukativne kampanje i promocija kako bi se javnost bolje upoznala s ovom vrstom osiguranja i njenim prednostima u odnosu na tradicionalne opcije", zaključuje Smolo.