Banke u Bosni i Hercegovini u drugom kvartalu 2024. godine pooštrile su kreditne uslove za kompanije, dok su uslovi za stanovništvo ublaženi. Kod obje kategorije evidentiran je rast potražnje za kreditima.
U pogledu uslova odobravanja kredita kompanijama u drugom kvartalu 2024. godine, kamatne marže, zahtjevi u pogledu kolaterala i provizije i naknade su imale neto efekt pooštravanja, dok su ročnost i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal, pokazala je Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH.
Potražnja kompanija za kreditima nastavila je rasti i u drugom kvartalu 2024. godine. Prema izvještajima banaka, potražnja za dugoročnim kreditima veća je od potražnje za kratkoročnim kreditima. Neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje na to da će kreditni standardi za odobravanje kredita kompanijama ostati nepromijenjeni u trećem kvartalu 2024., a očekuje se nastavak rasta potražnje kompanija i za kratkoročnim i dugoročnim kreditima.
Uslovi za odobravanje kredita stanovništvu ublaženi su, na što su efekt imale kamatne marže, provizije i naknade, dok su zahtjevi kolaterala, ročnost i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal.
U drugom kvartalu 2024. godine neto procenat ukazuje na to da je došlo do rasta potražnje stanovništva za stambenim, kao i za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, u odnosu na prethodni kvartal.
Banke predviđaju da će standardi za potrošačke i nenamjenske kredite stanovništvu ostati nepromijenjeni, a imaju i optimističan pogled na potražnju stanovništva za kreditima, pa se očekuje porast potražnje u trećem kvartalu 2024. godine.
Ukupni krediti domaćim sektorima u junu zabilježili su rast i iznosili su 24,81 milijardu KM, što je povećanje od 280,2 miliona KM u odnosu na prethodni mjesec. Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u junu 2024. godine iznosila je 9,2 posto.
Najveći rast kredita zabilježen je kod sektora stanovništva, gdje su krediti porasli za 988,5 miliona KM. Privatna preduzeća također su ostvarila značajan rast, s povećanjem kredita od 10 posto. Vladine institucije su zabilježile rast kredita od 11,7 posto. Najveći relativni rast kredita, iako u manjem apsolutnom iznosu, zabilježen je kod ostalih domaćih sektora, gdje su krediti porasli za 74,7 miliona KM. S druge strane, nefinansijska javna preduzeća su jedini sektor koji je zabilježio pad kreditnog rasta na godišnjem nivou, sa smanjenjem od 18,2 miliona KM.
Analitički tim Bloomberg Adrije, u svojoj junskoj analizi naveo je kako će se kreditna aktivnost u regionu oporaviti ove i naredne godine, a osjetniji pad kamatnih stopa može se očekivati u 2025. Kreditna aktivnost se od početka godine oporavlja i uprkos visokim kamatnim stopama u Adria regionu. Analitičari ovo pripisuju višku likvidnosti.
"Iako su sprovođene restriktivne monetarne politike, njihov efekt na kreditiranje je bio ograničen. Razlog za ovo je višak likvidnosti u finansijskim sistemima koji je spriječio kreditnu krizu (engl. credit crunch) pa je došlo samo do blažeg pada kreditne aktivnosti", naveli su tada analitičari.
Rast potražnje i u regionu
Prema posljednjem istraživanju bankarskog kreditiranja u regionu Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope (CIJIE) Evropske investicione banke, banke u regionu navele su poboljšanje tržišnih projekcija i bolje uslove finansiranja kao faktore koji doprinose ublažavanju kreditnih standarda, nagovještavajući veću spremnost da daju kredite klijentima. Kreditni kvalitet u regionu također bilježi poboljšanje. Nakon pada u 2023. godini, projekcije za 2024. ukazuju na to da će udjeli problematičnih kredita u različitim zemljama CIJIE nastaviti da se smanjuju.
''Pozitivni izgledi koje pokazuje Istraživanje bankarskog kreditiranja ohrabrujući su znak za privredni razvoj regiona'', rekao je potpredsjednik EIB Kyriakos Kakouris.
U izvještaju, EIB za BiH navodi da je potražnja za kreditima u prethodnih šest mjeseci stagnirala, dok su uvjeti ponude dodatno pooštreni. Očekuje se da će u narednih šest mjeseci doći do određenog oporavka potražnje i neutralnih uvjeta ponude, u skladu s regionalnim trendom.
Pročitaj više:
Dobit banaka u FBiH 345,9 miliona KM, rasli i krediti i depoziti
Depoziti u bankama u Republici Srpskoj u padu, dok krediti bilježe rast
Promjene Euribora vidjet će se na kreditima, a pad izvoza na ekonomskom rastu
"Sve međunarodne bankarske grupacije izvijestile su o nižoj ili jednakoj profitabilnosti za poslovanje u poređenju s ukupnim poslovanjem grupacije, uz pogoršanje od prethodne ankete. Zabilježena su određena poboljšanja u tržišnom potencijalu i tržišnom pozicioniranju, pri čemu sve matične banke smatraju da lokalno tržište ima srednji ili visoki potencijal", navodi se u izvještaju.
Korporativni segmenti zabilježili su poboljšanje, ali hipotekarni krediti su smanjeni. Očekuje se da će jači uvjeti potražnje ponovo nastupiti u narednih šest mjeseci, u skladu sa širom regijom. Uvjeti ponude kredita (koji označavaju spremnost banaka da odobre kredite svojim klijentima) nastavili su se pooštravati, u skladu s regionalnim trendom, i očekuje se da će ostati neutralni u narednih šest mjeseci.
"Pristup finansiranju poboljšao se u BiH u posljednjih šest mjeseci i očekuje se da će ostati povoljan. Omjeri nenaplativih kredita (NPL) znatno su se poboljšali u posljednjih šest mjeseci, nadmašujući regionalne trendove, i očekuje se da će ostati nepromijenjeni u narednih šest mjeseci'', ističu iz EIB-a u izvještaju.
.webp){kind=icon}
