text size
Kreditna aktivnost u Bosni i Hercegovini je i dalje snažna, čemu svjedoči kontinuiran rast iznosa plasiranih kredita, a isto se očekuje i u narednom periodu. Istovremeno kod građana BiH rastu i iznosi štednje koju čuvaju kod banaka.
Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju jula 2024. godine iznosili su 25 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje od 0,8 posto. Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za jedan posto, kod vladinih institucija za 6,9 posto i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 2,5 posto. Kreditni rast je smanjen kod kompanija i ostalih domaćih sektora i to za 1,5 posto.
Na godišnjem nivou, iznos ukupno plasiranih kredita porastao je za 9,7 posto (2,21 milijardu KM), a najveći rast od 26 posto zabilježen je kod ostalih domaćih sektora, iako je to u apsolutnom iznosu 57,7 miliona KM. Iznos kredita plasiran vladinim institucijama porastao je za 163,1 milion KM, preduzećima za 954,2 miliona KM, a stanovništvu za 1,03 milijarde KM. Rast kredita kod nefinansijskih javnih predueća iznosio je dva miliona KM.
Banke u BiH u drugom kvartalu 2024. godine pooštrile su kreditne uslove za kompanije, dok su uslovi za stanovništvo ublaženi. Kod obje kategorije evidentiran je rast potražnje za kreditima.
Amir Salkanović, predsjednik Uprave ProCredit Banke u intervjuu za Bloomberg Adriju je kazao da su banke u BiH u manjoj mjeri povećale stope na kredite prije dvije godine, odnosno prenijele su manji dio povećanja EURIBOR-a na klijente, a u istom periodu su i značajnije povećale stope na depozite građana, institucija i privrede.
"Uzimajući u obzir visoku inflaciju i veći skok prosječnih kamatnih stopa u zemljama EU i u regiji, možemo reći da su privreda i stanovništvo u BiH imali komparativno manje povećanje troškova finansiranja" istaknuo je Salkanović.
Dodao je da tržište BiH zbog niza faktora ne prati direktno kretanja kamatnih stopa u Evropskoj uniji, pa ni u regionu. Na povećanje ili smanjenje kamatnih stopa na međunarodnim tržištima samo je dijelom osjetljivo i s određenim zakašnjenjem.
Pročitaj više: Utjecaj promjene Euribora: Evo kada će biti povoljno uzeti kredit
Dobit banaka u FBiH 345,9 miliona KM, rasli i krediti i depoziti
Depoziti u bankama u Republici Srpskoj u padu, dok krediti bilježe rast
Ko poseže za mikrokreditima, a ko profitira
"S obzirom na stabilnu likvidnost bankarskog tržišta, nivo ekonomske aktivnosti u zemlji i djelomične zakašnjele utjecaje s međunarodnog tržišta, mi u ProCredit Bank ne očekujemo značajnija pomjeranja prosječnih kamatnih stopa za privredu i stanovništvo na tržištu Bosne i Hercegovine u narednih godinu dana", kazao je Salkanović.
Analitički tim Bloomberg Adrije je u svojoj junskoj analizi naveo kako će se kreditna aktivnost u regionu oporaviti ove i naredne godine, a osjetniji pad kamatnih stopa može se očekivati u 2025. Kreditna aktivnost se od početka godine oporavlja i uprkos visokim kamatnim stopama u Adria regionu. Analitičari ovo pripisuju višku likvidnosti.
"Iako su sprovođene restriktivne monetarne politike, njihov efekt na kreditiranje je bio ograničen. Razlog za ovo je višak likvidnosti u finansijskim sistemima, koji je spriječio kreditnu krizu (engl. credit crunch) pa je došlo samo do blažeg pada kreditne aktivnosti", naveli su tada analitičari.
Istovremeno je porastao i iznos ukupnih depozita koji su na kraju jula dosegli 32,5 milijardi KM i u poređenju s junom porasli su za 1,6 posto, što je u apsolutnom iznosu 512,7 miliona KM.
Štednja stanovništva je porasla za 0,3 posto, kompanija za 3,6 posto, vladinih institucija za 4,2 posto, a ostalih domaćih sektora za 2,7 posto. Depoziti su smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 1,8 posto.
Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u julu 2024. godine iznosila je 7,8 posto, što je u nominalnom iznosu 2,34 milijarde KM, a najveći rast od 14 posto ili 935,5 miliona KM evidentiran je kod preduzeća. Depoziti stanovništva su porasli za devet posto ili 1,38 milijardi KM, nefinansijskih javnih preduzeća za 4,2 posto (78,5 miliona KM) i ostalih domaćih sektora za 3,8 posto (70 miliona KM). Kod vladinih institucija je zabilježen pad depozita od 123,1 milion KM.
.webp){kind=icon}
