Krajem jula 2024. godine na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini bile su registrovane 328.674 nezaposlene osobe, što predstavlja povećanje od 0,95 posto u odnosu na prethodni mjesec. Iako statistike pokazuju smanjenje nezaposlenosti na godišnjem nivou, stručnjaci ističu kako ove brojke ne odražavaju stvarne izazove tržišta rada u BiH, uključujući manjak kvalifikovane radne snage i distorzije u statistici.
U odnosu na juni, taj broj je porastao za 3.106 osoba, a većinu nezaposlenih čine žene, čak 194.846 ili 59,28 posto. Međutim, u odnosu na isti period prošle godine, nezaposlenost je smanjena za 21.787 osoba, odnosno za 6,22 posto, pokazuju podaci Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine.
Iako brojke pokazuju smanjenje nezaposlenosti u proteklih godinu dana, stručnjaci upozoravaju na kompleksnost tržišta rada u BiH. Izvori za Bloomberg Adriju pojašnjavaju kako problemi s nezaposlenošću često odražavaju distorzije u statistici i nesklad između potražnje i ponude kvalifikacija.
Čitaj više
Zakon o zapošljavanju među prioritetima EU i međunarodnih institucija
"Trenutno je zapošljavanje jedna od najvažnijih stvari zbog koje ljudi odlaze iz države".
24.07.2024
Rast zaposlenosti u BiH uz upozorenje na nedostatak kvalifikovane radne snage
Stručnjaci smatraju da zvanična statistika ne odražava pravo stanje na tržištu rada.
22.07.2024
Tržište rada u BiH: Dvije strane medalje i izazovi u zapošljavanju stranaca
Prema podacima, trenutno u našoj državi ima 335.386 registriranih nezaposlenih osoba.
01.07.2024
Najviše stranih radnika u Hrvatskoj je iz BiH
Godišnji odliv radne snage iz Bosne i Hercegovine je oko 25.000 osoba.
01.07.2024
Nedostatak kvalifikovane radne snage, posebno u sektorima kao što su tehnologija i proizvodnja, usporava ekonomski rast. Istovremeno, mnogi kvalifikovani radnici odlaze iz zemlje radi boljih prilika u inostranstvu, što dodatno otežava situaciju na domaćem tržištu rada.
Najveća nezaposlenost među KV radnicima
Dok je u Republici Srpskoj broj nezaposlenih smanjen za 0,6 posto, a u Brčko distriktu za 0,58 posto, najveći rast nezaposlenosti zabilježen je u Federaciji BiH, gdje je došlo do povećanja od 3.513 osoba ili 1,36 posto.
U julu su zavodima i službama zapošljavanja u BiH prijavljene 18.034 nove nezaposlene osobe, od kojih su 9.853 žene. U istom periodu, s evidencija je obrisano 15.025 osoba, dok je od tog broja 6.366 osoba pronašlo zaposlenje, među kojima 52,59 posto žena.
Poslodavci su u ovom periodu prijavili potrebu za zapošljavanjem 4.127 novih radnika, dok je 9.521 osoba ostala bez posla, među kojima je bilo 5.636 žena.
Najviše nezaposlenih osoba je sa KV, čak 31.11 posto, dok je najmanje osoba s visokom stručnom spremom (VSS) 8,40 posto.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj zaposlenih osoba u BiH u junu 2024. godine iznosio je 854.865, pri čemu su bile 388.832 žene. U odnosu na maj 2024. godine, broj zaposlenih osoba se nije mijenjao, kao ni broj zaposlenih žena.
Prema mišljenju stručnjaka, povećan uvoz radnika postaje nužnost, a izmjene Zakona o zapošljavanju stranaca trebale bi olakšati ove procese i pomoći poslodavcima.
Tako u našoj državi praktično postoje dva tržišta rada.
Jedno je konkurentno tržište rada s visokokvalificiranom radnom snagom, na kojem vlada gotovo potpuna zaposlenost i gdje poslodavci vrlo brzo pronalaze ili mijenjaju radnu snagu. Drugo tržište je nekonkurentno, s neaktivnim i nekvalificiranim radnicima, te onima čije kvalifikacije nisu tražene na tržištu rada. Na ovom tržištu je nezaposlenost izuzetno visoka, a osobe često trebaju dodatnu edukaciju ili prekvalifikaciju kako bi se aktivno uključile na tržište rada, rekla je ranije za Bloomberg Adriju Mersiha Mima Mehić, direktorica MojPosao.ba/Kolektiv.
BiH se suočava s izazovima kako zadržati radnu snagu, a ključno pitanje ostaje prilagodba obrazovnog sistema potrebama tržišta i bolja veza između poslodavaca i potencijalnih zaposlenih. Poslodavci su suočeni s poteškoćama u pronalasku radnika uprkos velikom broju prijavljenih nezaposlenih.
Zvanična statistika u našoj državi ne daje pravu sliku nezaposlenosti, smatra i Admir Čavalić, ekonomski stručnjak i analitičar.
"Ovo je posljedica distorzije koju stvaraju postojeće inicijative da se građani vode na evidenciji Zavoda za zapošljavanje samo kako bi ostvarili zdravstveno osiguranje. Tako da je u Bosni i Hercegovini vjerovatno dosta manje nezaposlenih, moguće oko 187.000, shodno anketnoj stopi", rekao je ranije Čavalić za Bloomberg Adriju.
Objašnjava da se to primjećuje na tržištu rada, gdje su zahtjevi za uvoz inozemne radne snage sve veći. Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti i ubuduće. Posljedično, u pripremi su izmjene zakonskog rješenja u FBiH kako bi se ubrzali procesi zapošljavanja stranaca.
"Bitno je navesti da strani radnici u BiH uglavnom rade poslove koje domaći radnici nisu spremni raditi - nekada i bez obzira na visinu nadnice (shodno otežanim radnim uslovima i slično). Tako da, suprotno evidencijama Zavoda za zapošljavanje, BiH nedostaje i ubuduće će još više nedostajati radne snage", kaže Čavalić.