Tržište rada u BiH: Dvije strane medalje i izazovi u zapošljavanju stranaca

U Bosni i Hercegovini registrovano je više od tri stotine hiljada nezaposlenih. Ipak, stručnjaci smatraju da zvanična statistika ne odražava pravo stanje na tržištu rada te da nedostaje kvalificirane radne snage. Povećan uvoz radnika postaje nužnost, a izmjene Zakona o zapošljavanju stranaca trebale bi olakšati ove procese i pomoći poslodavcima.

Tako u našoj državi praktično postoje dva tržišta rada.

Jedno je konkurentno tržište rada s visokokvalificiranom radnom snagom, na kojem vlada gotovo potpuna zaposlenost i gdje poslodavci vrlo brzo pronalaze ili mijenjaju radnu snagu. Drugo tržište je nekonkurentno, s neaktivnim i nekvalificiranim radnicima, te onima čije kvalifikacije nisu tražene na tržištu rada. Na ovom tržištu je nezaposlenost izuzetno visoka, a osobe često trebaju dodatnu edukaciju ili prekvalifikaciju kako bi se aktivno uključile na tržište rada, kaže za Bloomberg Adriju Mersiha Mima Mehić, direktorica MojPosao.ba/Kolektiv.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, trenutno u našoj državi ima 335.386 registriranih nezaposlenih osoba. Međutim, kako Mehić kaže, procenat od 28 posto radno aktivnog stanovništva, koje je registrovano kao nezaposleno, ne odražava realno stanje na tržištu rada jer se mnogi poslodavci godinama suočavaju s hroničnim nedostatkom radne snage.

"Mnogo je realnija procjena anketne nezaposlenosti koja iznosi 13 posto, s tim da i ovdje zapravo govorimo o nekonkurentnom tržištu, s neaktivnim i nekvalifikovanim radnicima, koji zahtijevaju i od države i od društva poseban pristup kako bi osigurali njihovo uključivanje na formalno tržište rada", pojašnjava Mehić.

Depositphotos

 

Zvanična statistika u Bosni i Hercegovini ne daje pravu sliku nezaposlenosti, smatra i Admir Čavalić, ekonomski stručnjak i analitičar.

"Ovo je posljedica distorzije koju stvaraju postojeće inicijative da se građani vode na evidenciji Zavoda za zapošljavanje samo kako bi ostvarili zdravstveno osiguranje. Tako da je u Bosni i Hercegovini vjerovatno dosta manje nezaposlenih, moguće oko 187.000, shodno anketnoj stopi", kaže Čavalić za Bloomberg Adriju.

Objašnjava da se to primjećuje na tržištu rada, gdje su zahtjevi za uvoz inostrane radne snage sve veći. Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti i ubuduće. Posljedično, u pripremi su izmjene zakonskog rješenja u FBiH kako bi se ubrzali procesi zapošljavanja stranaca.

"Bitno je navesti da strani radnici u BiH uglavnom rade poslove koje domaći radnici nisu spremni raditi - nekada i bez obzira na visinu nadnice (shodno otežanim radnim uslovima i slično). Tako da, suprotno evidencijama Zavoda za zapošljavanje, BiH nedostaje i ubuduće će još više nedostajati radne snage", kaže Čavalić.

Zakon o strancima

Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, uputila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca u parlamentarnu proceduru. Cilj ovih promjena je rješavanje problema nedostatka radne snage u proizvodnim i uslužnim sektorima.

Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike, kazao je da je ovaj Nacrt zakona odgovor na ključne zahtjeve poslodavaca. Inicijativa je pokrenuta zbog sve većih problema u pronalasku radnika u deficitarnim zanimanjima. Ovi problemi posebno pogađaju velike izvoznike koji se suočavaju s poteškoćama u ispunjavanju ugovornih rokova zbog nedostatka radne snage.

Pojašnjava kako postojeći podaci ne razlikuju aktivne od pasivnih tražilaca posla, što znači da je veliki broj onih koji su evidentirani kao nezaposleni, "ali u suštini ne traže posao aktivno".

"Ovo otežava poslodavcima da pronađu potrebnu radnu snagu putem službi za zapošljavanje. Usljed ovih problema, tržište rada u FBiH, a time i u cijeloj BiH, suočava se s deficitom radne snage posebno u proizvođačkim, uslužnim i drugim djelatnostima", objasnio je Delić za Bloomberg Adriju.

Ova situacija dodatno opterećuje velike poslodavce orijentisane na izvoz, koji zbog nedostatka radne snage ne mogu izvršavati svoje obaveze prema inozemnim partnerima.

Izmjene o stranim radnicima ubrzat će izdavanje radnih dozvola na rok od 30 dana za kantonalne službe i redovno ažurirati listu deficitarnih zanimanja prema potrebama tržišta rada. Poslodavci će moći brže angažovati radnu snagu iz inostranstva, smanjujući administrativne procedure, što će pozitivno utjecati na poslovno okruženje i konkurentnost bh. firmi na međunarodnom tržištu.

Također, zakon će omogućiti izdavanje radnih dozvola bez godišnjih kvota za strance u deficitarnim zanimanjima, omogućujući poslodavcima pravovremeno odgovaranje na potrebe tržišta, povećavajući efikasnost i produktivnost.

"Nastojimo i sistemski riješiti probleme evidencija na službama za zapošljavanje donošenjem Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih, koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri", kaže Delić.

Prema zvaničnim statističkim podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, u prva četiri mjeseca ove godine u FBiH odobreno je 738 radnih dozvola za strance. Najveći broj radnika dolazi iz Nepala, Pakistana, Indije i Turske. Podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH pokazuju da je tokom 2023. godine u Federaciji BiH izdata ukupno 2.301 važeća radna dozvola za strance.

Utjecaj na domaću radnu snagu

Delić navodi kako ove odluke neće negativno utjecati na domaću radnu snagu. Prioritet je uvijek zapošljavanje domaćih radnika, a uvoz strane radne snage aktivira se samo ako poslodavci ne mogu pronaći potrebne radnike na domaćem tržištu.

"Valja napomenuti da se radna snaga već izvjesno vrijeme uvozi u BiH, ali su trenutne procedure teške i skupe zbog dugih administrativnih procesa. Često se događa da radna dozvola bude izdana tek kada više nema potrebe, primjerice kada sezona prođe, što negativno utječe na poslovanje naših privrednih subjekata. Ovo može ugroziti njihove pozicije kod međunarodnih poslodavaca i partnera, što sve zajedno negativno utječe na ukupnu ekonomsku sliku naše zemlje", kaže on.

Unaprijeđeni programi zapošljavanja domaćih nezaposlenih osoba pomažu njihovu integraciju na tržištu rada. Kao zaključak, Delić navodi kako izmjene zakona imaju za cilj popuniti praznine u radnoj snazi tamo gdje domaća radna snaga nije dostupna, bez negativnog utjecaja na domaće nezaposlene osobe.

Uvođenje fleksibilnosti i ubrzavanje procesa zapošljavanja stranaca je od izuzetnog značaja za ekonomiju BiH, ali vrlo je bitno naglasiti da ovo neće riješiti sve probleme s kojima se susrećemo na tržištu rada, dodaje Mehić. Nakon donošenja zakona ostaju praktična pitanja integracije tih radnika u društvo, kao i zaštite prava tih radnika. Također, strani radnici zbog jezičkih barijera neće moći popuniti sve deficitarne pozicije.

"Prema trenutnim procjenama, BiH nedostaje oko 30-50 hiljada radnika, a ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2024. godini iznosi svega 6.073 dozvola", kaže ona.

Dodaje, kako je nužno da zavodi za zapošljavanje bliže sarađuju s poslodavcima, ali i drugim relevantnim institucijama kako bi bili sposobni odgovoriti na sve izazove.

Značajan potencijal postoji u zapošljavanju nezaposlenih žena, što bi svakako podrazumijevalo izmjene zakona i politika na različitim nivoima, a sve kako bi se izvršilo usklađivanje potreba rada i porodice.

"Više od 50 posto žena u BiH je neaktivno na tržištu rada, a oko 20 posto žena nezaposleno i uvođenje posebnih programa zapošljavanja za ovu populaciju bi sigurno utjecalo na stopu zaposlenosti", zaključuje Mehić.

Trend usporavanja

Analiza tržišta rada portala MojPosao.ba za prvi kvartal 2024. godine pokazuje nastavak trenda usporavanja u odnosu na proteklu godinu, ali i porast broja oglasa u specifičnim kategorijama poput građevinarstva i zdravstva. Primjećuje se zaustavljanje zapošljavanja u određenim industrijama uslijed različitih faktora.

U drugom kvartalu zabilježeno je povećanje potražnje za radnicima, što je uglavnom posljedica sezonskih poslova.

"Danas imamo situaciju da banke usljed nedostatka radne snage regrutuju osobe s pozicija trgovaca i zapošljavaju ih na pozicijama bankarskih službenika. Najtraženije pozicije su svakako uvjetovane rastom određenih industrija, te je rast sektora turizma i ugostiteljstva u posljednjih nekoliko godina svakako uvjetovao da imamo kontinuiranu potražnju za ugostiteljskim radnicima i trgovcima", navodi Mehić.

Depositphotos

 

U analizi tržišta rada važno je uzeti u obzir da se godišnji odliv radne snage procjenjuje na 25.000 osoba. Zemlje poput Hrvatske i Crne Gore su smanjile potražnju za bh. radnicima zbog iscrpljenosti tržišta i veće mobilnosti radne snage prema zemljama s većim platama.

Najviše tražene destinacije za naše radnike ostaju Hrvatska, Njemačka, Austrija, Slovenija, Srbija, UAE, Turska i Kuvajt.

U 2024. godini, Njemačka i Austrija bilježe značajan porast potražnje za radnicima iz BiH. Također, remote rad je u posljednjih nekoliko godina doživio izvanredan rast, transformirajući tržište rada na način koji je prije bilo nezamislivo. Oglasi za poslove s remote radom porasli su za 40 posto u odnosu na prethodnu godinu.