.webp){kind=icon}
Prošla godina donijela je dinamične promjene na tržištu rada BiH, od globalnog talasa otpuštanja u IT sektoru do povećane potražnje za radnicima u sektorima transporta i logistike te call centrima. Iako je tržište suočeno s ozbiljnim deficitom radne snage, optimizam za oporavak tržišta rada ostaje naglašen, kaže Mersiha Mima Mehić, direktorica MojPosao.ba/Kolektiv, u intervjuu za Bloomberg Adriju.
Mehić ističe važnost kontinuiranog istraživanja i podrške politikama koje promiču ravnopravnost spolova za ekonomski rast i razvoj BiH.
Kada govorimo o tržištu BiH, prema podacima MojPosao.ba/Kolektiv, broj poslova u 2023. godini pao je za 13 posto u poređenju s prethodnom godinom, dok je za 16 posto rasla potražnja poslova.
"Dinamika potražnje radne snage u BiH je bila znatno veća u prvoj polovini godine, ali je zahvaljujući različitim faktorima došlo do usporavanja u posljednja dva kvartala. Sličan trend vidimo i u prvom kvartalu 2024. godine, ali usprkos tržišnim izazovima, projekcije su optimistične za oporavak tržišta rada u drugom kvartalu ove godine", objašnjava Mehić.
Kako kaže, prošla godina donijela je dinamične promjene na globalnoj poslovnoj sceni, s izraženim trendom otpuštanja u IT sektoru zbog promjena u potražnji i ekonomskih izazova. Istovremeno, sektor transporta i logistike doživio je povećanu potražnju za radnicima zbog rasta online kupovine, dok su poslovi u call centrima također rasli zbog potrebe za komunikacijom s klijentima. U BiH, najveći rast oglasa za posao u 2023. godini zabilježen je u kategorijama transporta, skladištenja i logistike te komercijale-prodaje.
Privatni arhiv / Mersiha Mima Mehić
"Zanimljiv trend je da su zemlje Južne Evrope usljed bržeg oporavka privrednog rasta nadmašile zemlje Sjeverne Evrope po rastu, a isti trend se nastavio i u 2024. godini. Upravo smo ovaj trend vidjeli i u BiH, ali i u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, i čitava regija je imala brži oporavak zahvaljujući oživljavanju sektora turizma, koji sada ima mnogo veći udio u BDP-u u svim zemljama regije", kaže ona.
Globalne promjene
Globalne promjene brzo se osjete na tržištu rada u BiH, što stvara ozbiljan deficit radne snage. Nedostatak infrastrukture za privlačenje strane radne snage dodatno opterećuje poslovanje kompanija. Prema procjenama, u BiH nedostaje oko 50.000 radnika, dok je godišnja kvota radnih dozvola za strance izuzetno ograničena. Kompanije su prisiljene razmišljati o stalnom privlačenju i obrazovanju radnika, što je veliki izazov.
"Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2024. godini iznosi svega 6.073 dozvole. Najveći broj ovih dozvola se odnosi na građevinski sektor i prerađivačku industriju", objašnjava Mehić.
MojPosao.ba/Kolektiv nastoji pružiti podršku kompanijama u pronalaženju odgovarajućih kadrova i informiranju o tržišnim promjenama putem naprednih usluga posredovanja u zapošljavanju, dodaje. "U proteklom periodu smo kroz projekt Najpoželjniji poslodavac u BiH uradili značajne napore kako bismo i kompanijama pomogli da dodatno rade na izgradnji brenda poslodavca koji je ključan u privlačenju i zadržavanju talenata".
Na današnjem tržištu rada, Kolektiv - MojPosao.ba prilagođava se promjenama nudeći fleksibilne pristupe i savjetodavnu podršku svojim klijentima. Prepoznajući važnost prilagodbe poslovnih procesa usljed globalnog nedostatka radne snage, agencija osigurava konkurentnu prednost nudeći najbolje kadrove klijentima, pojašnjava.
Prošle godine su, osim pojačanih "headhunting" usluga, aktivno radili na projektima za aktiviranje dugoročno nezaposlenih i njihovu edukaciju i zapošljavanje. U današnjem dinamičnom tržištu, uloga agencija za zapošljavanje prevazilazi samo posredovanje. Promjene u ekonomiji i ponašanju ljudi zahtijevaju prilagodljive modele rada, a istraživanja pokazuju da većina zaposlenika traži fleksibilnost i ravnotežu između privatnog i poslovnog života.
Bh. poslovno tržište
U BiH i dalje imamo oko 28 posto radno sposobnog stanovništva koje je registrovano kao nezaposleno, dok je anketna nezaposlenost znatno niža – 13 posto. Uprkos tome, poslodavci u BiH sve teže dolaze do radnika. Među najtraženijim zanimanjima u proteklih nekoliko godina su ugostiteljski radnici, radnici u proizvodnji, trgovci i građevinski radnici.
"Dodatni problem je svako prouzrokovala pandemija, jer je veliki broj radnika iz ovih sektora za vrijeme pandemije prekvalifikovan ili našao poslove u drugim sektorima, te je nakon oporavka tržišta i završetka pandemije deficit u ovim industrijama postao još veći", navodi.
Država je snažno povezana s drugim evropskim tržištima, naročito s Njemačkom, kao najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerom. Rast njemačke industrije u proteklim mjesecima naznaka je izlaska iz blage recesije, što se reflektuje na rast industrijske proizvodnje i u BiH. Međutim, kako kaže Mehić, dugoročne predikcije zahtijevaju uzimanje u obzir činjenice da se i tržište Njemačke suočava s brzim starenjem društva i hroničnim nedostatkom radne snage, procijenjenim trenutno na gotovo milion ljudi.
Ona dodaje kako se zaštita prava radnika ne svodi samo na zakonske odredbe, već se često nailazi i na nedostatke u primjeni podzakonskih akata. Primjerice, mobing je definiran zakonom, ali njegovo dokazivanje pred sudom je često izazovno. Očekuje se da će usklađivanje zakonodavstva s EU biti obavezno u budućnosti, no ključni faktor ostaje provođenje zakona.
"S obzirom na specifičnosti našeg tržišta, ali i globalna kretanja, možemo očekivati i značajnije izmjene podzakonskih akata, pa i internih akata kompanije, koje će ići u smjeru stvaranja radnih mjesta koja potiču ravnotežu između porodičnih i karijernih ciljeva, s posebnim naglaskom na žene", navodi ona.
Prilike za žene
U posljednjih nekoliko godina žene sve više dobivaju bitne uloge u poslovnom okruženju i doprinos žena poslovnom svijetu se vidljivo povećava, pa tako i u Adria regiji. Žene nikad do sada u historiji nisu imale veću ekonomsku snagu kao uposlenice, ali jednako i kao potrošači. "Upravo zato državne institucije i realni sektor trebaju prepoznati važnost investiranja u evoluciju poslovnih žena i njihovu integraciju u procese donošenja odluka".
Depositphotos
Kad pogledamo statistiku, više od 50 posto žena u BiH neaktivno je na tržištu rada, dok je oko 20 posto njih nezaposleno. S obzirom na situaciju na tržištu rada u BiH, važno je usmjeriti napore ka stvaranju prilika za uključivanje ove populacije. Također, Mehić dodaje da treba uzeti u obzir da biološki sat žene često korespondira s njenim karijernim napretkom.
Žene su često primorane na težak izbor između svog profesionalnog uspjeha i ličnog ispunjenja, a uvođenjem dodatne fleksibilnosti i novih modela rada mogu biti motivirane za uključivanje na tržište rada.
"U svega nekoliko godina svjedočimo ogromnim promjenama i povećanju prilika za poslovni razvoj žena. Ženska Mentorska Mreža je mnogo uradila na kreiranju prilika za poslovno mentorstvo žena, a niz je i drugih udruženja i organizacija koji na lokalnom ili regionalnom nivou pokreću inicijative u ovoj oblasti. S druge strane je evidentan nedostatak sistemske podrške i prilika za žene koje su dugoročno nezaposlene i za žene koje tek počinju svoju karijeru", kaže Mehić.
Projekt "Podrška nezaposlenim osobama kroz usluge privatnih agencija za zapošljavanje", koji finansira Ambasada Švedske uz podršku Svjetske banke, olakšava zapošljavanje dugoročno nezaposlenih i neaktivnih žena, navodi ona. U protekle tri godine, MojPosao.ba/Kolektiv nudio je savjetodavne usluge za više od 4.000 korisnica projekta, od kojih je preko 1.800 dobilo zaposlenje u saradnji s više od 160 poslodavaca.
"Ključno je kontinuirano istraživanje, podrška politikama koje potiču ravnopravnost spolova te promicanje osnaživanja žena kao ključnih faktora ekonomskog rasta i razvoja u BiH", zaključuje Mehić.
