U januaru 2024. godine Bosna i Hercegovina bilježi blagi pad broja nezaposlenih. Iako se brojke blago smanjuju u odnosu na prethodno razdoblje, tržište rada suočava se s izazovima poput nedostatka radne snage i mogućih otpuštanja, što bi moglo biti posljedica potencijalne recesije u Evropskoj uniji.
Tako smo januar ove godine započeli sa 340.561 registrovanom nezaposlenom osobom, od kojih je čak 199.687 žena.
Ovi podaci predstavljaju blagi pad u odnosu na decembar 2023. godine, te je došlo do smanjenja za 0,9 posto, pri čemu je broj muškaraca koji su nezaposleni smanjen za 1,4 posto, a broj žena za 0,5 posto. U usporedbi s januarom prethodne godine, primjećuje se ukupno smanjenje od 4,4 posto, pri čemu je broj nezaposlenih muškaraca opao za 5,6 posto, a broj nezaposlenih žena za 3,4 posto.
Treba istaknuti da su podaci za januar 2024. godine za Zeničko-dobojski kanton ponovljeni iz juna 2022. godine zbog implementacije novog informacionog sistema, te podaci za ovaj period još uvijek nisu dostupni.
Kada je riječ o strukturi nezaposlenosti prema kvalifikacijama, primjećuje se da najveći broj nezaposlenih osoba posjeduje VKV i KV kvalifikacije, što iznosi 107.345. Slijede nekvalifikovane osobe, čak 99.818, te osobe sa srednjom stručnom spremom sa 95.801. Najmanji broj nezaposlenih pripada polukvalifikovanim osobama (PK) sa 4.975, a osoba višeg obrazovanja (VŠS) je 5.331.
Depositphotos
Što se tiče raspodjele nezaposlenih prema spolu, 58,6 posto čine žene, što u apsolutnom broju iznosi 199.687. Među nezaposlenim ženama najveći broj ima srednju stručnu spremu (SSS), čak 62.901, slijede nekvalifikovane (NK) sa 59.541, te osobe sa VKV i KV kvalifikacijama sa 51.677.
Kada je riječ o tržištu rada, prema riječima Dominika Raškaja, stručnjaka portala Bolji Posao, ovu godinu će obilježiti nedostatak radne snage, ali i moguća otpuštanja u pojedinim sektorima, koja će biti uzrokovana mogućom recesijom u zemljama Evropske unije.
"Definitivno najveće probleme možemo očekivati u uslužnim djelatnostima, ugostiteljstvu i cijelom turističkom segmentu, s obzirom na to da su tu primanja još nedovoljno primamljiva za veći pronalazak radnika", kazao je ranije Raškaj za naš medij, te dodao kako se nada da će država donijeti određeni set mjera za najugroženije kompanije, u vidu subvencija električne energije i naftnih derivata, kako bi se napravio prostor za povećanje plata.
Objašnjava da ono što radnici svakako očekuju jeste rast plata, više slobodnog vremena, ali i neradna nedjelja, koja se definitivno mora uvesti kako bi se zadržala postojeća radna snaga, jer dosta informacija koje prikupljaju govore da građani danas ne odlaze u velikom broju zbog plata, nego zbog radnih vikenda i manjka slobodnog vremena.
.webp){kind=icon}
