Najviše stranih radnika u Hrvatskoj je iz BiH

Procjenjuje se da je godišnji odliv radne snage iz Bosne i Hercegovine oko 25.000 osoba. Ovaj trend je naročito izražen u Hrvatskoj, gdje se zbog kontinuiranog nedostatka radne snage na domaćem tržištu, posebno tokom ljetne turističke sezone, bilježi sve veći broj stranih radnika.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, do 31. maja ove godine izdano je najviše dozvola za boravak i rad državljanima naše države, čak 18.503, zatim Nepala, Srbije, Indije, Sjeverne Makedonije, Filipina, Bangladeša te Kosova, Uzbekistana i Egipta.

Tokom prvih pet mjeseci ove godine, u Hrvatskoj je ukupno izdano 93.786 dozvola za boravak i rad. Najveći broj tih dozvola odnosi se na sektore turizma i ugostiteljstva, zatim graditeljstva, industrije, prometa i veza te trgovine.

Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad, 63.204 dozvole su izdate za novo zapošljavanje, 22.226 za produljenje postojećih dozvola, te 8.356 za sezonske radnike, od čega najviše u sektoru turizma i ugostiteljstva (7.699).

Analiza tržišta rada portala MojPosao.ba za prvi kvartal 2024. godine pokazala je da se na tržištu rada nastavio trend usporavanja iz protekle godine, ali i rast broja oglasa u pojedinim kategorijama poslova poput građevinarstva i zdravstva. Primjetno je zaustavljanje zapošljavanja u određenim industrijama koje je uvjetovano različitim faktorima. U drugom kvartalu je došlo do povećanja potražnje radnika, koja je velikom mjerom uvjetovana sezonskim poslovima.

Kako za Bloomberg Adriju kaže Mersiha Mima Mehić, direktorica MojPosao.ba/Kolektiv, vrlo je bitno da u analizi kompletnog tržišta rada imamo u vidu da se godišnji odliv radne snage procjenjuje na 25.000 osoba godišnje. Zemlje u regiji poput Hrvatske i Crne Gore su blago smanjile potražnju za našim radnicima objašnjavajući to iscrpljenim tržištem i preferiranom mobilnošću naše radne snage ka zemljama s većom platnom moći.

Privatna arhiva

 

"Kada je riječ o državama koje traže naše radnike, i dalje su najzastupljenije: Hrvatska, Njemačka, Austrija, Slovenija, Srbija, UAE, Turska i Kuvajt. U odnosu na prethodnu godinu, Njemačka i Austrija su zemlje u kojima je znatno porasla potražnja za radnicima iz BiH u ovoj godini", pojašnjava Mehić.

U susjednoj Hrvatskoj značajan broj stranih radnika se susreće s poteškoćama minimalne plate i lošim uvjetima rada, neadekvatnim smještajem, verificiranjem diploma, spajanjem porodica, te rasizmom, dodaje Mehić. "Za očekivati je da će se i BiH susresti s istim problemima nakon liberalizacije zapošljavanja stranaca i ključno je da na ove probleme odgovorimo sistemskim rješenjima".