Nakon godina dominacije, radnici iz Bosne i Hercegovine (BiH) više nisu najzastupljenija strana radna snaga u Hrvatskoj jer ih sada zamjenjuju radnici s drugih kontinenata. Trendovi na tržištu rada upravo to pokazuju te je sve očiglednije da bi ih u budućnosti brojčano mogli nadmašiti Nepalci, Filipinci, Tajlanđani ili radnici iz Južne Amerike. U prvih šest mjeseci 2025. godine izdano je čak 99.118 radnih dozvola, a radnici iz Nepala su zasjeli na vrh liste, dok se udio radnika iz BiH smanjio.
Iako je riječ o samo šest mjeseci, a sezona je u punom jeku, za očekivati je da se stanje neće znatnije promijeniti. Tome dodatno doprinose minimalne plate koje ne prate inflaciju, problematičan smještaj, neizvjesnost oko radnih sati i poteškoće pri ostvarivanju radnih prava.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, najviše dozvola je izdato u sektorima turizma i ugostiteljstva 35.558, graditeljstva 28.352, industrije 12.416, prometa i veza 7.090 te trgovine 5.045.
Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je i 2024., kao i prijašnjih godina, najviše radnih dozvola izdano u graditeljstvu 75.071 te turizmu i ugostiteljstvu 56.228. U industriji je izdano 28.486 dozvola za boravak i rad stranim radnicima, u prometu i vezama 16.149, u trgovini 7.925.
U odnosu na 2023. godinu, kada su izdali više od 172 hiljade dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, 2024. je njihov broj povećan na 34 hiljade.
Prema Hrvatskoj gospodarskoj komori, zbog rasta BDP-a, inflacije i snažne potražnje za radnom snagom, bilježi se stalni rast plata u Hrvatskoj, što utječe i na veća primanja stranih i sezonskih radnika.
Bitno je napomenuti da strani radnici prema novom Zakonu o strancima imaju pravo na jednaku platu kao i domaći radnici na istim radnim mjestima.
Kuhari najtraženiji
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prosječne bruto plate stranih radnika u najtraženijim zanimanjima za koja je izdano pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u maju su bile najviše za kuhare, i do 1.240 eura bruto, a najmanje za radnike u poljoprivredi 973 eura bruto.
Iako novi Zakon o strancima Hrvatske garantira jednaku platu za iste poslove, praksa pokazuje drugačiju sliku. U razgovoru za Bloomberg Adriju, kuhar iz BiH s višegodišnjim iskustvom sezonskog rada u Hrvatskoj, kaže kako su se uslovi rada promijenili – ponegdje nabolje, ali mnogi problemi i dalje ostaju.
Osvrnuvši se na plate rekao je da su one tek neznatno porasle u odnosu na prethodnu sezonu, ali i dalje nisu u skladu s inflacijom. "Iskreno mislim da bi primanja mogla biti veća, posebno u odnosu na cijene koje su eksplodirale, do prošle godine je to nekako išlo ukorak, ali sada više ne", dodaje.
Kaže kako su cijene doslovno "podivljale" u odnosu na prethodnu godinu, a to se kod njega direktno osjeti kroz smanjenje broja večera kod gostiju. "Ranije se lakše trošilo, sad se vidi zadrška", kaže.
Međutim, ove godine primjećuje i neke pozitivne promjene. "Za razliku od prethodnih sezona, sada imamo sedmično jedan slobodan dan. Prije se znalo raditi i po 40 dana bez ijednog slobodnog dana", rekao je.
Također ističe da se višak radnih sati isplaćuje na kraju sezone i da su poslodavci u tom pogledu korektni. Budući da je sada više dana odmora, kaže da očekuje i manji broj prekovremenih sati.
U BiH često bez jasno definiranih uslova
Kada je riječ o strukturi radne snage, primjećuje znatne promjene u odnosu na ranije godine. "Danas ima mnogo manje radnika iz BiH i Makedonije. Prije je bilo dosta Makedonaca, sada dominiraju Filipinci i Tajlanđani, a ima i radnika iz Južne Amerike - Argentine, Perua, pa čak i Čilea", govori.
Uprkos uvriježenom mišljenju da se u inozemstvu zarađuje znatno više, kaže da bi u Mostaru, gdje živi mimo sezone, u pojedinim restoranima imao sličnu, ako ne i veću platu. "Ali vjerovatno bih tamo imao i veći obim posla, radio bih više, a pitanje je kako bi se obračunavali ti dodatni sati. Ovdje koliko-toliko postoji raspodjela posla, zna se ko šta radi i to puno znači", pojasnio je.
Na pitanje o uslovima rada i smještaju, kaže da su na njegovom radnom mjestu zadovoljavajući. Mnogo se vodi računa o higijeni, kvalitetu hrane i robe. Soba ima vlastito kupatilo i kuhinju, samo je veš-mašina zajednička. Smještaj je pristojan, ali ni tu nisu svi zadovoljni, dosta zavisi od lokacije i same zgrade.
Budući da je već nekoliko sezona u istom objektu, dobro poznaje proceduru zapošljavanja. Kod njegovog poslodavca traži se odjava sa zdravstvenog, kopija pasoša, uvjerenje o nekažnjavanju (svaku treću godinu) i naravno, potpis radnog ugovora. Prvu sezonu je trebalo priložiti i obrazovne certifikate, popuniti formular i donijeti diplomu.
"Posao nije lak, ali u poređenju s nekim ranijim sezonama, vidi se pomak. Samo se nadamo da će i plate uskoro pratiti realne troškove života", kazao je.
Depositphotos
Zakon u korist stranim radnicima
Podsjećamo, početkom godine Hrvatska je donijela novi Zakon o strancima koji uvodi značajne promjene u postupke zapošljavanja i boravka stranih radnika. Cilj ovih izmjena je usklađivanje s evropskim standardima, suzbijanje zloupotreba i osiguravanje ravnoteže između potreba poslodavaca i zaštite domaćih radnika. No, uz prednosti, novi zakon donosi i strože uvjete za zapošljavanje stranaca, što će se znatno odraziti na tržište rada.
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na produženje trajanja dozvole za boravak i rad. Strani radnici sada mogu dobiti dozvolu na do tri godine, umjesto dosadašnje jedne godine, ako poslodavac s njima sklopi dugoročniji ugovor. Također, uveden je prijelazni period od 60 dana u kojem strani radnik može ostati u Hrvatskoj nakon gubitka posla, što mu daje dodatnu sigurnost i mogućnost pronalaska novog poslodavca.
Kako su kazali, ova mjera olakšat će planiranje radne snage poslodavcima i smanjiti administrativne prepreke stranim radnicima koji su do sada morali obnavljati dozvole svake godine. Produženje roka trajanja radne dozvole će u narednoj godini smanjiti vrijeme koje su poslodavci trošili na čekanje u redovima za izdavanje dozvola, kao i zbog postojanja sigurnosti radnog mjesta, potaknuti strane radnike da nakon dvije uzastopne godine rada u Hrvatskoj, ozbiljnije razmisle o dovođenju porodice u Hrvatsku radi zajedničkog života.
Velika promjena uvodi obavezu testa tržišta rada prije nego što poslodavac može zaposliti stranog radnika. To znači da će poslodavci morati dokazati da na hrvatskom tržištu rada nema dostupnih radnika za određeno radno mjesto prije nego što mogu angažirati stranca.
Nema više minimalne plate za strance
Poslodavac kao i do sada treba navesti kriterije koje treba ispuniti željeni radnik, ali ti kriteriji više neće moći biti napisani tako da ih sigurno niko od nezaposlenih radnika u Hrvatskoj ne ispunjava. Ti kriteriji ne mogu biti stroži od uvjeta na usporedivim radnim mjestima, niti plata koju poslodavac nudi može biti manja od plate zaposlenih u Hrvatskoj u zanimanju za koje se provodi test tržišta rada. To znači da nuđenje minimalne plaće samo zato jer se radi o strancu, neće biti uvijek moguće.
Cilj ove mjere je ukinuti očitu diskriminaciju u platama između domaćih i stranih radnika i potaknuti poslodavce da daju prednost domaćim radnicima, jer uz plaćanje dovođenja stranih radnika i njihovog smještaja, to je u konačnici skuplje nego zaposliti domaćeg radnika za istu platu. Zanimanja u turizmu i građevini su i dalje deficitarna i za njih se ne provodi test tržišta rada, a test ne provodi ni za radnika koji je kod poslodavca radio u prošloj godini.
Depositphotos
Zakon je uveo kvotu od osam posto zaposlenih hrvatskih radnika u deficitarnim zanimanjima i 16 posto u nedeficitarnim, što znači da na jednog domaćeg radnika, poslodavac smije zaposliti do 12 stranaca ako je zanimanje deficitarno, ili šest stranca na jednog domaćeg radnika ako je zanimanje nedificitarno. Ova mjera posebno pogađa građevinarstvo i ugostiteljstvo, gdje je do sada bio velik priljev stranih radnika i gdje nije postojao omjer između domaćih i stranih radnika.
Dok se administracija zahtjeva ne uspostavi, umjesto ovog pravila vrijedi pravilo da poslodavac koji zapošljava manje od 50 domaćih radnika, smije podnijeti 50 zahtjeva za radnu dozvolu, a ako zapošljava 50 i više, limit mu je na 250 zahtjeva za strane radnike.
Strani radnici smiju raditi i dodatno ako taj drugi poslodavac ispunjava sve preduvjete za zapošljavanje stranaca. Ovo će pomoći strancima koji se u slobodno vrijeme žele baviti vožnjom taksija i dostavom.
Zakon predviđa i da smještaj koji poslodavac osigurava mora biti mjerenog životnog standarda, opće zdravstvene norme i sigurnosne norme tokom cijelog boravka stranca, a svaka promjena se mora prijaviti policiji. Stranac plaća najamninu ako ona nije previsoka u usporedbi s neto platom i u odnosu na kvalitet smještaja, a najamnina se ne smije odbijati od plate stranca po automatizmu.
Do sada je kvalitet smještaja bio propisan samo kod sezonskih poslova i država nije brinula o tome u kojim uvjetima stranci žive. Država se nije bavila ni pitanjem iznude za preskup najam. Detalji o tome šta je primjeren smještaj, koliko m3 i koliko sanitarnih čvorova i slično treba postojati, bit će propisani u pravilniku.
Novi Zakon o strancima u RH – ključne promjene:
-
Dozvole za boravak i rad sada traju do tri godine (umjesto jedne), uz mogućnost ostanka u RH 60 dana nakon gubitka posla.
-
Uvodi se obavezni test tržišta rada – poslodavci moraju dokazati da nema dostupnih domaćih radnika prije zapošljavanja stranca.
-
Kriteriji u oglasima za posao ne smiju biti nerealno postavljeni kako bi se isključili domaći kandidati.
-
Plata za stranca mora biti jednaka kao za domaće radnike na istim poslovima – kraj dampingu.
-
Uvodi se omjer: jedan domaći : 12 stranaca u deficitarnim zanimanjima; 1:6 u nedeficitarnim.
Za građane BiH, koji i dalje čine jedan od najbrojnijih kontingenata stranih radnika u Hrvatskoj, novi Zakon o strancima predstavlja i priliku i izazov. Produženje dozvole za boravak i rad na tri godine donosi veću stabilnost i sigurnost, osobito za one koji žele dugoročno planirati svoj boravak, rad i eventualno preseljenje porodice.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...