Izvoz iz BiH manji za 700 miliona KM, za sve kriva inozemna potražnja

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u prvom polugodištu ove godine naša država ostvarila je ukupan izvoz u iznosu od 8,19 milijardi KM, što je za 729 miliona KM manje u odnosu na isti period prethodne godine.

Uvoz u BiH iznosio je 14,29 milijardi KM i veći je za 426 miliona KM u odnosu na isti period 2023. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene BiH smanjen je za 303 miliona KM, a deficit je veći za 1,15 milijardi KM, te je u drugom kvartalu 2024. godine iznosio 6,10 milijardi KM.

Direktor Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH Slaviša Ćeranić naveo je na konferenciji za medije u Sarajevu, kako naša država najveći obim razmjene u vanjskoj trgovini ostvaruje sa zemljama EU, gdje se plasira više od 70 posto proizvoda.

Tokom ovog perioda, izvoz na tržište EU smanjen je za 465 miliona KM u ovoj godini. Izvoz je smanjen na sva najznačajnija tržišta, kao što su Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Italija, Austrija i Mađarska. Istovremeno, uvoz s ovih tržišta je uvećan. Razlog ovakvog suprotnog kretanja izvoza i uvoza je slabija inozemna potražnja za bh. proizvodima, naročito u energetski intenzivnim sektorima i prerađivačkoj industriji.

"Pad izvoza od 8,18 posto, odnosno pad za 729 miliona KM, na prvi pogled čini se kao mnogo, što zapravo i jeste. Međutim, ukoliko se malo dublje analizira, vidi se da taj pad, skoro 90 posto, čine tri proizvoda, odnosno tri tarife. To su električna energija u iznosu 382 miliona KM pada u odnosu na isti period prethodne godine. Zatim, željezo i čelik, gdje je pad više od 200 miliona KM, te  proizvodi tekstilne industrije, pad više od 70 miliona KM", istakao je Ćeranić.

Ukupan rast izvoza ostvaren je na tzv. trećim tržištima. Izvoz je povećan u Tursku i Kinu, međutim, s ovim zemljama prisutan je značajan vanjskotrgovinski deficit.

Robna razmjena po sektorima

Kada je riječ o robnoj razmjeni po sektorima, evidentno je smanjenje izvoza i trend povećanja uvoza, što je dovelo do promjena u robnoj razmjeni u odnosu na prethodnu godinu. Tokom posmatranog perioda zabilježeno je povećanje deficita u robnoj razmjeni u skoro svim sektorima privrede, te smanjenje suficita u drvnom sektoru. Ovakvi rezultati predstavljaju refleksiju ekonomije Evrope, koja ostavlja posljedice ne samo na BiH, nego na sve zemlje regije.

Posmatrajući najznačajnije izvozne tarife, u usporedbi s istim periodom prošle godine, evidentne su promjene u samom redoslijedu tarifa po vrijednosti izvoza.

Ćeranić se osvrnuo, kako je rekao, i na neka pozitivna ostvarenja i pokazatelje navodeći rast u sektorima namjenske industrije, farmaceutske industrije, rast za tarife pića i alkohola, zatim rast vezano za izvoz žitarica i pekarskih proizvoda.

"Postoje i neki pozitivni procesi u ovom periodu i smatramo da bi u drugom dijelu godine moglo doći do oporavka. Sve ključne projekcije na nivou EU, uključujući bruto domaći proizvod, industrijsku proizvodnju, stavljanje inflacije u realne projektovane okvire od dva posto, ukazuju na to da bi moglo doći do poboljšanja ekonomske aktivnosti na nivou Evropske unije, što će zasigurno imati refleksiju i na BiH", istakao je Ćeranić.

Posmatrajući robnu razmjenu BiH po sektorima, kako je rekla Amila Močević iz Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH, evidentno je smanjenje izvoza i trend povećanja uvoza, što je dovelo do promjena u robnoj razmjeni u odnosu na prethodnu godinu.

Bloomberg Adria

U prvom polugodištu zabilježeno je povećanje deficita u robnoj razmjeni u skoro svim sektorima privrede te smanjenje suficita u drvnom sektoru. Ovakvi rezultati, naglasila je Močević, predstavljaju refleksiju ekonomije Evrope, koja ostavlja posljedice ne samo na BiH nego i sve zemlje regiona.

BiH, kako je kazano na konferenciji, mala je ekonomija i izložena promjenama vanjskotrgovinskih odnosa kod ključnih partnera i eksternim faktorima na koje nije moguće utjecati. Bilo koja ekonomska kriza sigurno će imati refleksije na privredni i život građana uopće, ali izuzetno je bitno sagledati naše mogućnosti i razviti mehanizme kako bi se negativni efekti ublažili. 

Svjedočimo veoma nestabilnim vremenima i poremećenim uslovima privređivanja i neizvjesnost svih globalnih procesa bit će prisutna i u budućem periodu. Međutim, ključne ekonomske projekcije EU za 2024. godinu imaju pozitivan trend, kao i projekcije za Bosnu i Hercegovinu. Projektovani rast BDP-a, stavljanje inflacije u realne i projektovane okvire, te obustavljanje rasta kamatnih stopa su pozitivni signali koji mogu doprinijeti povećanoj ekonomskoj aktivnosti u drugom dijelu godine.

 

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar