.webp){kind=icon}
Hemijska i farmaceutska ključne su industrije bh. razvoja, iako se pokazuju pomaci, naročito u farmaciji, situacija u ovoj grani još uvijek nije zadovoljavajuća. Tako u ukupnom uvozu Bosne i Hercegovine ova industrija učestvuje u vrijednosti od 2,2 milijarde KM, što je povećanje od 102,2 miliona KM ili 5 posto, pokazuju podaci analize Vanjskotrgovinske komore.
Ukupan promet vanjskotrgovinske razmjene industrije hemije u Bosni i Hercegovini u prvih šest mjeseci 2024. godine iznosi 1,57 milijardi KM.
Od ukupnog prometa, vrijednost izvoza je iznosila 558 miliona KM, što je za 5,2 posto manje od izvoza u referentnom periodu 2023. godine, dok je vrijednost uvoza iznosila 1,02 milijarde KM, što je za 7,7 miliona KM manje od uvoza u istom periodu prošle godine.
Pokrivenost uvoza izvozom za hemijsku industriju u prvih šest mjeseci 2024. godine iznosi 54,6 posto.
Farmaceutski sektor pokazao je najveći rast, dok su se ostale grupe suočile s izazovima i blagim padom.
U povećanju uvoza učestvuju eterična ulja, sapuni, plastika i plastične mase, ali i lijekovi, kao jedan od tri najznačajnija uvozna proizvoda.
U prvih šest mjeseci ove godine, pored problema u metalskom sektoru, značajno je destabilizovana i hemijska industrija uslijed sukoba na Bliskom istoku i Crvenom moru.
Prvih deset proizvoda donosi značajan udio u izvozu, s ukupnom vrijednošću od 182.277.439 KM, dok ostali proizvodi čine dodatnih 375.840.692 KM.
Ako se osvrnemo na statističke podatke u odnosu na prethodne godine, možemo reći da stanje u sektoru hemijske industrije pokazuje pomake.
Međutim, ako znamo da se radi o grani koja obuhvata različite proizvodne djelatnosti i asortimane proizvoda te ako pogledamo zastupljenost tih proizvoda na domaćem i inozemnom tržištu i ambijent u kojem posluju proizvodne kompanije, zaključujemo da stanje nije zadovoljavajuće.
Potencijal za daljnji rast
Ova struktura izvoza pokazuje da Bosna i Hercegovina ima potencijal za daljnji rast u sektoru hemijske industrije.
Povećana potražnja za hemijskim i farmaceutskim proizvodima dovodi do jačanja ekonomske pozicije BiH na globalnom tržištu, čime se otvaraju novi putevi za investicije i razvoj ove industrije.
Najviše su se izvozili preparati za pranje, pomoćni preparati za pranje i preparati za čišćenje, svijeće, vodonik, plemeniti (rijetki) plinovi i ostali nemetali...
Vodeći proizvodi hemijske industrije karbonati, aluminijevi oksidi, lijekovi i drugi predstavljaju ključne segmente izvoza Bosne i Hercegovine, sa stabilnom potražnjom i rastućim interesovanjem na međunarodnom tržištu.
Iz Vanjskotrgovinske komore kažu da je važno napomenuti da je farmaceutska industrija Bosne i Hercegovine prepoznata na domaćem i stranim tržištima te da kvalitet domaćih proizvoda otvara vrata i kod najzahtjevnijih tržišta i kupaca.
Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci 2024. godine ostvarila značajan izvoz hemijskih proizvoda.
Prikaz vodećih 10 izvoznih hemijskih proizvoda iz Bosne i Hercegovine u prvoj polovini 2024. godine ukazuje na nekoliko ključnih trendova. Farmaceutski proizvodi i dalje dominiraju, što ukazuje na snažan razvoj ovog sektora, kao i rastuću reputaciju BiH u globalnoj farmaceutskoj industriji.
Stabilna potražnja i konkurentnost
Najviše su se izvozili lijekovi u Rusku Federaciju i Srbiju, blizu 60 miliona KM.
Dodatno, značajni izvozni kapaciteti za neorganske hemijske proizvode, kao što su aluminijev hidroksid i dinatrijev karbonat, sugeriraju da Bosna i Hercegovina ima potencijal za jaču integraciju u međunarodnu trgovinu.
Učešće ključnih tržišta poput Rusije, Slovenije, Srbije, Austrije i Italije ističe važnost regionalne saradnje i mogućnost za daljnje širenje na nova tržišta. Sveukupno, rezultati pokazuju stabilnu potražnju i konkurentnost bosanskohercegovačkih proizvoda, a fokus na kvalitet i inovacije može dodatno osnažiti ovu poziciju u budućnosti.
Vanjskotrgovinska analiza uvoza hemijskih proizvoda u prvih šest mjeseci 2024. godine ukazuje na dominantnu ulogu farmaceutskih proizvoda, koji čine značajan dio ukupnog uvoza.
Najveći uvoznici, uključujući Sloveniju, Srbiju i Njemačku, ističu se visokim vrijednostima uvoza, dok su preparati za pranje također zabilježili značajne brojke.
Najznačajniji uvozni trgovinski partneri u oblasti hemijske industrije su Srbija, Slovenija, Hrvatska, Njemačka i Mađarska. Ostvareni uvoz za top pet zemalja iznosi 645.454.647 KM, odnosno 63,2 posto ukupnog uvoza hemijske industrije.
Od ukupno ostvarenog izvoza ove grane u prvih šest mjeseci 2024. godine, u top 10 zemalja ostvaren je izvoz od 440.158.286 KM, što predstavlja čak 79 posto cjelokupnog izvoza ove industrije.
Istovremeno, na pet vodećih tržišta je ostvaren izvoz od 283.598.185 KM, odnosno 50,7 posto cjelokupnog izvoza hemijske industrije Bosne i Hercegovine.
Kvalitet bh. proizvoda ne zaostaje za proizvodima EU, što sve češće prepoznaju i bosanskohercegovački potrošači.
Međutim, tržište je i dalje preplavljeno proizvodima iz uvoza. Potrebno je naglasiti da samo pojedini domaći tržni centri prioritet daju domaćoj proizvodnji, dok ostali tržni centri i veleprodaje to ne čine.
"Naša regulativa nije na adekvatan način pozicionirala domaće proizvode i to smanjuje njihov plasman na domaćem tržištu. Međutim, bh. građani su prepoznali kvalitet i sami traže domaće proizvode bez obzira na njihovu vidljivost na policama tržnih centara. Analizom podataka uočeni su mješoviti trendovi u uvozu hemijske industrije. Dok su farmaceutski proizvodi, ekstrakti i sapuni pokazali rast, neorganski i organski proizvodi te đubriva bilježe značajne padove. Ukupno smanjenje uvoza od 0,67 posto može ukazivati na stabilizaciju tržišta ili prilagodbe u proizvodnim procesima", navodi se u izvještaju Vanjskotrgovinske komore BiH.
Za razliku od drugih privrednih grana, uspjeh ove industrije predstavlja činjenica da za proizvodnju hemijske industrije kupujemo domaće sirovine jer se 70-80 posto sirovina proizvodi u BiH.
Ključna industrija
Hemijski sektor predstavlja ključnu industriju kako u Evropskoj uniji tako i u Bosni i Hercegovini. Proizvodi iz ovog sektora imaju široku primjenu u raznim sektorima privrede, uključujući poljoprivredu, prerađivačku industriju, građevinarstvo, usluge i potrošnju.
Bosanskohercegovački hemijski sektor se ističe dugom tradicijom proizvodnje, visokokvalificiranom radnom snagom koja posjeduje specifične vještine te proizvodima visokog kvaliteta koji su i cjenovno konkurentni.
Geostrateški položaj zemlje pruža pristup centralnoj Evropi, Sredozemlju i panevropskim prometnim koridorima, a blizina morskih luka i moderna prometna infrastruktura u regiji dodatno olakšavaju trgovinu. Usprkos tim prednostima, postoje i izazovi s kojima se sektor suočava.
Visoka ovisnost o uvozu sirovina, neizvjesnost u vezi sa zalihama goriva, visoki troškovi energenata i logistike, nedovoljna ulaganja i inovativnost proizvoda te nedostatak saradnje industrije i nauke predstavljaju ključne slabosti. Dodatni problem predstavlja i odlazak kvalitetne radne snage u inozemstvo, što dodatno opterećuje domaći sektor.
U cilju održivog razvoja, potrebno je ulagati u inovacije, saradnju i zadržavanje kvalificirane radne snage kako bi se sektor uspješno nosio s izazovima globalnog tržišta.
