Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u prvoj polovini 2023. godine iznosio je 22.770,509,000 KM, što je za 1,96 posto manje u odnosu na prvu polovinu 2022. godine, rečeno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
U periodu od januara do juna 2023. iz BiH izvezeno je 8.908,388,000 KM, što je 4,03 posto manje nego u istom periodu prošle godine, dok je u BiH uvezeno 13,862,121,000 KM, ili 0,58 manje u odnosu na uporedni period, saopćeno je na današnjoj press konferenciji, na kojoj su prezentirani osnovni pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za prvih šest mjeseci ove godine, s posebnim osvrtom na razmjenu naše zemlje s najnačajnijim trgovinskim partnerima.
Pokrivenost uvoza izvozom u prvom polugodištu je 64,3 posto i manja je za 3,47 posto.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Zdravko Marinković izjavio je da je smanjenje ukupnog izvoza posljedica smanjenja pojedinačnih tržišta EU usljed usporavanja privredne aktivnosti EU, te globalnih tržišnih ravnoteža izazvanim krizom u Ukrajini.
"U strukturi uvoza dominiraju proizvodi metalskog, agroindustrijskog i hemijskog sektora, te uvoz nafte i naftnih derivata. Smanjenje uvoza ukazuje na pad domaće potražnje, pad potražnje za energentima usljed stabilizacija tržišta, ali i smanjenja uvoza sirovina i repromatrijala za doradu", kazao je Marinković.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner naše zemlje, u prvom polugodištu 2023. je Evropska unija, zatim zemlje CEFTA-e, dok se na sve ostale države i treća tržišta odnosi 9,3 posto izvoza i 18,3 posto uvoza.
Pojedinačno, sa ostvarenim obimom trgovine većim od milijardu KM su Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija te Italija. Najznačajnije izvozno tržište za privrednike iz BiH i dalje je Njemačka s ukupnim izvozom od 1.413.303.000 i to predstavlja povećanje za 4,5 posto u odnosu na prvo polugodište 2022. godine.
“I pored ulaska njemačke privrede u recesiju u prvom kvartalu 2023. godine, izvoz je rastao usljed već unaprijed dogovorenih narudžbi i drugoročne saradnje”, kazao je Marinković.
Od ostalih vodećih izvoznih tržišta u zadnjih nekoliko godina BiH ima pozitivne trendove sa Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom, te se ista dinamika može očekivati do kraja godine.
Najznačajnije vrijednosti izvoza u prvom polugodištu u ukupnom izvozu ostvareni su u izvozu električne energije (617 miliona, 284 hiljade i 531 KM), izolovane žice (351.945.912 KM), konstrukcijama (313.246.238 KM), sjedala (312.182.763 KM), namještaja i djelova (237.348.497 KM).
U prvoj polovini 2023. godine uvezeno je 757.580.579 KM nafte, ulja i maziva što predstavlja preko 70 posto ukupnog uvoza nafte za BiH. Pored toga, BiH još dominantno uvozi kameni ugalj i ostrala kruta goriva, električnu energiju, te prehrambene proizvode. Generalno, veliki procenat uvoza prehrambenih proizvoda otpada na susjedne zemlje (Hrvatska, Srbija, Slovenija).
Najznačajniji uvoz u prvom polugodištu u ukupnom iznosu ostvareni su kod uvoza naftnih ulja (1.080.045,393 KM), osobnih automobila i drugih motornih vozila (537.255.414 KM), lijekova (347.854.134 KM), kamenog uglja i briketa (332.065.108 KM), te alumunija u sirovim oblicima (245.028.334 KM).
Najveći uvozni partner BiH je Hrvatska gdje značajan procenat predstavlja nafta i naftni derivati.
.webp){kind=icon}
