.webp){kind=icon}
Izvoz u Bosni i Hercegovini bilježi pad na početku 2024. godine dok uvoz pokazuje blagi rast. Došlo je do značajnog pada izvoza rude, te električne energije, u odnosu na januar prošle godine.
Izvoz u Bosni i Hercegovini za januar 2024. godine zabilježio je pad od 16,6 posto u odnosu na isti period prethodne godine, dostigavši iznos od 1,17 milijardi KM. S druge strane, uvoz je zabilježio blagi porast od 3,2 posto, dosegnuvši 1,906 milijardi KM.
Pokrivenost uvoza izvozom za januar ove godine iznosila je 61,4 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 736 miliona KM.
Čitaj više
Nastavljen pad izvoza iz BiH, oporavak se očekuje naredne godine
Pad robnog uvoza ponešto je usporio na godišnjoj razini, na pet posto, u desetom mjesecu 2023.
20.11.2023
Analiza Adria regije: Industrijska proizvodnja u najboljem će slučaju stagnirati
Jedan od faktora neizvjesna potražnja.
24.07.2023
Izvoz u Australiju veći za preko 400 posto, ukupan uvoz vrijedi 4 milijarde KM
Izvoz u zemlje CEFTA-e je iznosio 560 milijuna KM, što je za 10 posto više nego u istom razdoblju 2022.
20.03.2023
Kada je riječ o trgovini sa zemljama CEFTA-e, izvoz je zabilježio značajan pad od 37,3 posto u odnosu na isti period prethodne godine, dostigavši iznos od 176 miliona KM, dok je uvoz blago porastao za dva posto, dosegnuvši 199 miliona KM. Uprkos padu izvoza, pokrivenost uvoza izvozom u ovom sektoru iznosila je 88,5 posto.
Trgovina sa zemljama Evropske unije također je pokazala određene promjene. Izvoz u EU zabilježio je pad od 12 posto u odnosu na isti period prethodne godine, dosegnuvši iznos od 897 miliona KM.
Kad pogledamo izvoz rude, došlo je do drastičnog pada od 56,3 posto, dok je izvoz električne energije i plina pao za 53,2 posto u odnosu na januar 2023.
Također, zanimljivo je da je izvoz u Irsku povećan za 288,5, u Finsku 260,5, Latviju za 147,3, Lihtenštajn 225,4 i za Kanadu 589,2 posto.
S druge strane, uvoz iz EU porastao je za 4,9 posto, dosegnuvši 1,138 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom u ovom sektoru iznosila je 78,8 posto.
Generalno slaba perspektiva izvoza u toku 2023. godine povukla je i uvoznu stranu, ali u manjoj mjeri, a tome je, prema mišljenju Marine Petrov Savić, više analitičarke u analitičkom timu Bloomberg Adrije, doprinijela i komponenta domaće tražnje, budući da su potrošački fundamenti dobri, uprkos stopama inflacije koje su bile povišene u toku 2022. i 2023. godine.
"Ne smijemo isključiti ni činjenicu da postoje direktni cjenovni efekti i na uvoz i na izvoz, pogotovo u domenu određenih sirovina čije su cijene niže u odnosu na 2022. godinu. Očekujemo da se u toku 2024. godine poboljša perspektiva razmjene s inostranstvom, kako se oporavi eksterna tražnja, što će podržati i privredni rast", poručila je Petrov Savić.
