U razdoblju siječanj-veljača 2023. godine izvoz je iznosio 2,9 milijardi KM, što je za 6,9 posto više nego u istom razdoblju 2022. godine, dok je uvoz iznosio skoro 4 milijarde KM, što je za 5,6 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 72,1 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 1,1 milijardu KM, priopćili su iz Agencije za statistiku BiH.
U razdoblju siječanj-veljača 2023. godine, u odnosu na isti period lani, najviše je porasla vrijednost izvoza u Australiju, za 424,6 posto. Od zemalja Europske unije, Finska je uvezla 83,6 posto veću vrijednost robe iz BiH nego u istom periodu lani.
Najveće povećanje vrijednosti uvoza iz EU dolazi iz Latvije (194,4 posto), dok je najveći pad zabilježen kod Litve (-15,4 posto).
Izvoz u zemlje EU je iznosio 2,1 milijardu KM, što je za 5,4 posto više nego u istom razdoblju 2022. godine, dok je uvoz iznosio 2,4 milijarde KM, što je za 13,8 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 89 posto.
CEFTA
Izvoz u zemlje CEFTA-e je iznosio 560 milijuna KM, što je za 10 posto više nego u istom razdoblju 2022. godine, dok je uvoz iznosio 428 milijuna KM, što je za 2,6 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 130,7 posto.
Od toga je vrijednost izvoza u Crnu Goru veća za 31,3 posto, u Sjevernu Makedoniju 22,6 posto, a u Srbiju 2,7 posto.
Uvoz iz zemalja CEFTA-e ukupno je manji za 2,6 posto u razdoblju siječanj-veljača 2023. godine u odnosu na isto razdoblje lani. Vrijednost uvoza je veća iz Crne Gore (17,7 posto) i S. Makedonije (0,6 posto). Zabilježen je pad vrijednosti uvoza iz Srbije za 3,3 posto.