text size
Industrijska proizvodnja u Adria regiji nalazi se pred izazovom oko neizvjesne potražnje i manjka stručne radne snage, što pak ukazuje na to da je poboljšanje produktivnosti naprosto imperativ, ističe se u ocjeni više analitičarke za tržišta Bloomberg Adrije Marine Petrov.
Kako navodi, proizvodnja dobara pada uslijed slabljenja eksterne potražnje, a posebice u kontekstu pada proizvodnje intermedijarnih dobara diljem Adria regije.
Cijelu analizu možete pogledati OVDJE.
Što se tiče proizvodnje energije, u većini zemalja ukupna je energetska proizvodnja na godišnjoj razini niža, što je rezultat smanjenja proizvodnje goriva, dok su u suprotnom smjeru djelovali povoljni vremenski uvjeti proizvodnje električne energije uslijed velikih kiša.
Trgovinski tokovi se nakon utjecaja volatilnih cijena robe i energije poboljšavaju u odnosu na prošlu godinu.
U cjenovnom aspektu, proizvođači uspijevaju povećati cijene proizvoda uz nominalnu vrijednost izvoza iznad realne vrijednosti.
"Vanjska potražnja tijekom ove godine neće jačati, a poboljšanje je moguće u 2024. godini", ocjenjuje Petrov.
Pogleda li se struktura trgovinske razmjene, glavni trgovinski partner zemalja u Adria regiji je Europska unija (EU), dok se dio trgovine odvija unutar regije.
Indeks proizvodnje ove godine je u crvenom
U posljednjih nekoliko godina najveći dio investicija u industrijske kapacitete došao je iz Njemačke, što povećava važnost Adria regije za njemačko gospodarstvo, ali i ovisnost o njemu. Tijekom proteklih 15 godina 78 posto izvoza iz četiri zemlje Srednje Europe (Poljska, Češka, Mađarska, Rumunjska) i 76 posto izvoza iz Adria regije može se objasniti dinamikom njemačkog bruto društvenog proizvoda.
"To nije iznenađujuće budući da je izvoz iz Srednje i Istočne Europe ovisan o količini koju njemačka industrija može probaviti i njemački potrošači konzumirati. Naše je mišljenje da će EU iskazati gospodarsku otpornost i zadržati recesiju plitkom uz blaže efekte prelijevanja na Srednju i Istočnu Europu no što se ranije mislilo", ističe se u analizi.
U idućim tromjesečjima analitički tim Bloomberg Adrije očekuje negativne stope industrijske proizvodnje ili u najboljem slučaju stagnaciju, dok bi izvoz robe trebao blago rasti ili ostati realno nepromijenjen u područjima s najslabijom izvedbom.
Robni izvoz ove godine potaknut je rastom cijena
Nekoliko čimbenika utječe na takvu prognozu vezanu za industrijsku proizvodnju.
Domaća potražnja nagrizena je zbog još uvijek visokih stopa inflacije, a izvoz usporava jer se gospodarska situacija kod glavnih trgovinskih partnera pogoršava, što smanjuje potrebu za proizvodnjom.
U srednjem roku predviđa se da će izravna strana ulaganja u industrijske sektore dati rezultate, a najveći se potencijal u tom smislu vidi u tome što europski industrijski lideri proizvodnju prebacuju s Dalekog istoka na bliže lokacije. Poboljšanje transportne infrastrukture poduprijet će taj proces.
Najveći problem, kako je već napomenuto, manjak je stručne radne snage. Produktivnost je u Adria regiji ispod prosjeka EU-a, a izazov je tim veći jer stanovništvo stari dok je uvoz radne snage uglavnom usmjeren na slabije obrazovanu radnu snagu.
Ne treba zanemariti činjenicu da rastuće kamatne stope smanjuju potražnju za kreditima, pa je otežano financiranje privatnih investicija.
Ove bi godine trebala dalje usporiti i dinamika trgovinske razmjene.
Glavni faktori koji ograničavaju industrijsku proizvodnju
"Vidimo pad uvoza zbog slabije domaće potražnje za gotovim proizvodima, ali i zbog manje industrijske potražnje za intermedijarnim dobrima. Izvoz će slijediti taj smjer. Poslovni sentiment u Adria regiji pokazuje mješovitu sliku jer Hrvatska, Srbija i Sjeverna Makedonija iskazuju manje pesimizma budući da se kapaciteti šire zbog ranijih izravnih stranih ulaganja, dok je Slovenija snažnije pogođena smanjenom potražnjom kod vanjskih partnera", zaključuje analitičarka Bloomberg Adrije.
