.webp){kind=icon}
U prošloj godini zabilježen je pad obima vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom i to za 4,39 posto u poređenju s 2022. Ključni razlozi pogoršanja obima razmjene leže u smanjenoj privrednoj aktivnosti na nivou EU.
Pogoršanje međunarodnog okruženja, geopolitičke tenzije, borba protiv inflacije, kupovina skupljih energenata, zelena tranzicija, monetarna stezanja su doveli do pada aktivnosti na nivou Evropske unije, koja je ključni partner za privredu BiH. Ono što je uveliko uticalo na ukupan pad izvoza je smanjenje izvoza aluminija i čelika, što je posljedica potražnje na tržištu EU. Ipak, BiH je uspjela održati kontinuiran rast izvoza na neka od najznačajnijih tržišta, te bilježi rast izvoza i na neka nova tržišta.
Obim vanjskotorgovinske razmjene u 2023. godini, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, iznosio 45,4 milijarde KM i manji je za 2,08 milijardi KM u odnosu na 2022. godinu.
"Značajan uticaj na razmjenu je imala visoka referentna 2022. godina, kada su se desile tržišne neravnoteže i vještačko povećanje potražnje na tržištu energenata. Stavljanjem tržišta energenata u realne okvire, došlo je do smanjenja potražnje, te posljedično i izvoza. Bitno je naglasiti da je izvoz od 2019. godine porastao za šest milijardi KM", rekao je na konferenciji za medije Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH).
Vrijednost izvoza u 2023., prema podacima VTK BiH, pala je za 6,57 posto na godišnjem nivou, dok je uvoz manji za tri posto. BiH je skoncentrisana prvenstveno na tržište EU, stoga se 72,3 posto od cjelokupnog izvoza plasira na tržište EU. U 2023. godini zabilježen je pad izvoza na tržište EU za 6,71 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partneri po obimu trgovine su Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija i Italija. Po pokrivenosti uvoza izvozom, najznačajniji partneri su Austrija - 116 posto i Njemačka - 106 posto.
"I pored toga što je Njemačka, kao najveće izvozno tržište, bila u recesiji, u 2023. godini ostvaren je rast izvoza od 20,70 mil KM", kazao je Vuković.
Dodao je da se iz ovih pokazatelja može zaključiti da je BiH uspjela održati kontinuiran rast izvoza na neka od najznačajnijih tržišta uslijed dugoročnih ugovora i uspjeha privatnog sektora, prije svega u metalskom i drvnom sektoru, i da pravovremeno i kvalitetno odgovori na ugovorene narudžbe.
Finska se ističe kao novo, značajno tržište, posebno za metalnu elektroindustriju, gdje je ukupan izvoz u 2023. porastao za 257 posto.
"Izvoz u Finsku premašuje 12,5 milijuna KM, a trenutno dominiraju papirna galanterija, metal i prehrambeni začini", kazao je Vuković za Bloomberg Adriju.
Od ostalih tržišta na koja se očekuje širenje u narednom periodu izdvajaju se Rumunija i Bugarska, Turska te zemlje Sjeverne Afrike, uključujući Egipat i Libiju te neke Bliskoistočne zemlje.
Vodeći izvozni bh. proizvodi bili su električna energija, izolovana žica i željezne ili čelične konstrukcije, dok smo najviše uvozili naftna ulja, osobne automobile i lijekove.
Metalska i elektroindustrija i drvna industrija zajedno ostvaruju oko 50 posto ukupnog izvoza iz BiH.
"Zajedno ove dvije grane u ukupnom izvozu učestvuju sa 8,6 milijardi KM. Jasno je da se radi o motorima razvoja BiH i motorima izvoza iz BiH. Na tim dvjema industrijama zasniva se, praktično, ukupna proizvodnja i uslužnih djelatnosti koje prate ovaj posao", rekao je Zdravko Marinković, potpredsjednik VTK BiH.
Dodao je da je izvoz metalske industrije iznosio 6,9 milijardi KM, a uvoz 10,4 milijarde KM, gdje bilježimo deficit od 3,5 milijardi KM.
"Nije strašan podatak imajući u vidu da u ovoj industriji imamo podsektora u kojima su prošle godine zabilježene 'ekscesne situacije'. Radi se o aluminiju i čeliku, gdje su se uslovi na izvoznim tržištima posebno u EU promijenili", pojasnio je Marinković.
Općenito, industrijska proizvodnja u BiH je u prošloj godini zabilježila pad od 3,8 procenata, a negativne tendencije sektor je počeo bilježiti još sredinom 2022.
"Trend je uglavnom bio vođen smanjenjem proizvodnje osnovnih metala i gotovih metalnih proizvoda (zbog slabije potražnje glavnih izvoznih partnera), usko vezanih za rudarsku djelatnost (koja je također u padu). Ovaj trend preslikao se na izvoznu stranu, pa je tako izvoz željeza i čelika, kao i proizvoda od tih metala, opao za 15 posto međugodišnje u 2023. godini, dok su aluminij i proizvodi od njega bili u minusu za 45,7 posto", naveli su analitičari Bloomberg Adrije u svojoj posljednjoj analizi.
Pročitaj više: Finska postaje ključna izvozna destinacija za BiH
'Tekstilna industrija je prva zabilježila pad, slijedila je drvna, metalna...'
Analiza BBA: BiH i Slovenija bilježe najveći pad industrije, Srbija jedina rasla
Bh. autoindustrija pokazala otpornost, prodaja ide više nego dobro
Montažne kuće: Brza, ekonomična i sve popularnija opcija gradnje
Marinković je naveo da je, bez obzira na probleme autoindustrije u svijetu, naša autoindustrija koja proizvodi komponente za sve evropske brendove i automobile u prošloj godini imala 618 miliona KM izvoza u odnosu na 527 miliona iz prethodne godine. Namjenska industrija, kako je dodao, sektor je privrede koji u kontinuitetu bilježi rast, a najviše izvozimo u Sjedinjene Američke Države, Tursku, Bugarsku i Srbiju.
Kada je riječ o drvnoj industriji, Marinković je naveo da je to jedina grana privrede BiH koja konstantno bilježi suficit u izvozu. I ova grana industrije se u 2023. susrela sa smanjenom potražnjom na tržištu EU.
"Ipak, ova industrija je zabilježila relativno dobre rezultate. Tako je izvoz iznosio 1,5 milijardi KM, dok je uvoz iznosio 522 miliona KM. Pokrivenost izvoza uvozom je oko 307 posto", dodao je Marinković.
Među proizvodima drvne industrije koje najviše izvozimo ističu se rezana građa, namještaj, ploče, furnir i montažne kuće čiji je izvoz u prošloj godini porastao za oko 1,5 posto.
Direktor Sektora za makroekonomski sistem VTK KBiH Slaviša Ćeranić je istakao potencijale sektora hemije i plastike, kao i poljoprivredno-prehrambenog sektora BiH.
Naveo je da je u sektoru plastike u odnosu na 2019. godinu zabilježen rast za više od 60 posto, te da je izvoz ovog sektora iznosio 808 miliona KM. Sektor hemije je u tom periodu rastao za oko 20-25 posto, a nivo izvoza je na oko 1,15 milijardi KM.
Ćeranić je naglasio da je poljoprivredno-prehrambeni sektor jedan od osnovnih sektora za razvoj bilo koje države, dodajući da je u BiH iskoristivost poljoprivrednog zemljišta manja od 20 posto.
Analitičari Bloomberg Adrije očekuju da će stope rasta industrija u Adria regionu tokom 2024. doći na jednocifrene vrijednosti na kraju godine. Prognoziraju da će poslije lijenog početka godine vanjska potražnja biti sve jača kako bude odmicalo vrijeme. Uz to, ocjenjuju da će doći do oporavka uvoza, kako proizvodnja i domaća potrošnja budu rasle.
"Industrije u Adria regionu već primjećuju poboljšanja u svojim knjigama narudžbi od početka 2024. godine, iako ankete pokazuju da je raspoloženje i dalje u crvenom (većina učesnika smatra da su narudžbe ispod uobičajenih nivoa). Izvozna strana ostaje dublje u negativnoj zoni, što sugeriše da industrija vidi bolje izglede za domaću potražnju. Dok vanjska potražnja bude jačala i uvoz se poboljšavao, izvoz će slijediti istu tendenciju, oporavljajući se kako godina bude odmicala", navodi analitički tim.
S buđenjem industrija EU i industrije u našem regionu bit će povučene naprijed tokom 2024. godine, mada samo do nižih jednocifrenih međugodišnjih stopa rasta.
