Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u martu je zabilježila i mjesečni i godišnji pad. Proizvodnja je pala u svim glavnim industrijskim skupinama i područjima djelatnosti, izuzev blagog rasta kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Najveći pad proizvodnje zabilježen je kod ostalih prijevoznih sredstava, za razliku od januara, kada je ovaj sektor predvodio rast industrije.
Na mjesečnom nivou, posmatrano prema industrijskim skupinama, blagi rast proizvodnje od 0,2 posto zabilježen je kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je u ostalim granama zabilježen pad, pri čemu prednjači proizvodnja kapitalnih proizvoda s padom od devet posto.
U poređenju s martom prošle godine, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju je porasla svega 0,63 posto, dok proizvodnja kapitalnih proizvoda, trajnih proizvoda za široku potrošnju i energije bilježe dvocifreni pad.
Posmatrano prema područjima djelatnosti, na mjesečnom nivou najveći pad bilježi rudarstvo, a na godišnjem energetika.
Prema oblastima djelatnosti, farmaceutska industrija bilježi najveći mjesečni i godišnji rast. Tako je u poređenju s februarom porasla za 18,8 posto, a u odnosu na mart prošle godine za 25,6 posto. Štampanje i umnožavanje snimljenih zapisa je na mjesečnom nivou poraslo za 8,4 posto, a na godišnjem za 24,1 posto.
Za razliku od podataka iz januara, kada je proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava predvodila rast industrije, u martu je ova oblast zabilježila najveći mjesečni i godišnji pad. Tako je proizvodnja u ovom sektoru u poređenju s februarom pala za 37,9 posto, a u poređenju s martom 2023. godine za 52 posto.
BiH je prema posljednjim podacima zabilježila pad izvoza na svim glavnim tržištima, a najviše se gledaju podaci iz Njemačke, čiji bi oporavak doprinio i oporavku cijele bh. industrije.
S druge strane, Tarik Kadrispahić, stručnjak za industriju i direktor konsultantske kompanije Targera, smatra da kriza u EU donosi sa sobom i nove prilike.
"Kriza u EU je prilika da se iskoristi nekoliko godina vremena koje smo dobili za poboljšanje uslova rada i angažmana radnika i eksperata u našim proizvodnjama. Jer mnogi radnici su pogođeni stagnacijom visine plata i ostalih radnih benefita u Njemačkoj i EU općenito, pa ili ne odlaze u tolikoj mjeri, ili se čak vraćaju u većem obimu nazad u BiH. To nam je velika šansa, ali ako požurimo s mjerama", naveo je Kadrispahić u komentaru za Bloomberg Adriju.
Pročitaj više: Kraj krize u Njemačkoj značio bi i oporavak bh. industrije
Vidi li Njemačka izlaz iz krize, posljednje statistike ohrabruju
BBA analiza: Nakon dvocifrenih stopa industrija kablova očekuje sporiji rast prodaje
Također, smatra da situacija u kompanijama uglavnom nije loša. Navodi da su bh. kompanije bile dovoljno fleksibilne i imale raznovrstan asortiman kupaca i proizvoda.
"Kad zakoči na jednom kupcu ili proizvodu, firme čak i bez velike dodatne akcije odmah dobijaju druge upite ili narudžbe", istaknuo je.
Određene firme su još tokom prošle godine, kad je došlo do prvih naznaka pada prometa, pokrenule masivnu akciju za pronalazak novih kupaca, izlazak na nova tržišta ili čak radikalnu promjenu asortimana proizvoda koristeći postojeće tehnologije. Bh. kompanije kroz posjete sajmovima, konferencijama i stručnim događajima nastoje naći nove kupce.
"Negdje je brzo upalilo, negdje malo sporije, ali je uglavnom upalilo. Jer, ne moramo stalno gledati u smjeru Njemačke, Austrije ili Italije, veliki potencijal krije izvoz u npr. zemlje Skandinavije, zemlje Zaljeva, Francuske ili npr. Sjedinjene Države", dodao je.
Analitičari Bloomberg Adrije imaju optimistične prognoze. Očekuju da će stope rasta industrija u Adria regiji tokom 2024. doći na jednocifrene vrijednosti na kraju godine. Prognoziraju da će poslije lijenog početka godine vanjska tražnja biti sve jača kako bude odmicalo vrijeme. Uz to, ocjenjuju da će doći do oporavka uvoza, kako proizvodnja i domaća potrošnja budu rasle.
"Industrije u Adria regiji već primjećuju poboljšanja u svojim knjigama narudžbi od početka 2024. godine, iako ankete pokazuju da je raspoloženje i dalje u crvenom (većina učesnika smatra da su porudžbine ispod uobičajenih nivoa). Izvozna strana ostaje dublje u negativnoj zoni, što sugeriše da industrija vidi bolje izglede za domaću tražnju. Dok vanjska tražnja bude jačala i uvoz se poboljšavao, izvoz će slijediti istu tendenciju, oporavljajući se kako godina bude odmicala", navodi analitički tim.
.webp){kind=icon}
