.webp){kind=icon}
Promet industrije u Bosni i Hercegovini (BiH), na godišnjoj razini, pada osmi mjesec u nizu. U rujnu je zabilježen pad ukupnog prometa industrije, kalendarski prilagođen, od 13,3 posto.
U rujnu 2023. u poređenju s rujnom 2022. ukupan promet industrije, kalendarski prilagođen, u BiH bilјeži dvoznamenkasti pad. Ako uporedimo tržišta, u istom razdoblju na domaćem tržištu zabilјežen je pad za 6,8 posto i na stranom tržištu pad za 18,1 posto.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najveći pad na godišnjoj razini zabilježio je promet energije, intermedijarnih proizvoda trajnih proizvoda za široku uporabu.
Čitaj više
Jašarspahić: Najznačajniji je pad u tekstilnoj industriji
Gostovanje u Bloomberg Adria Startu.
13.10.2023
Pada izvoz BiH u tri ključne zemlje EU, kada slijedi oporavak?
Izvoz BiH u Italiju, Njemačku i Austriju je u međugodišnjem minusu u avgustu ove godine.
12.10.2023
Samo je promet netrajnih proizvoda za široku uporabu veći za 1,4 posto.
Ranije su iz Elektroprivrede BiH priopćili da je primjetno značajno smanjenje plasmana uglja iz rudnika Koncerna EP BiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju. U prvih osam mjeseci ove godine plasman uglja je bio na svega 57,1 posto od planiranih i ugovorenih količina.
Direktna posljedica je smanjenje proizvodnje električne energije. "Trend značajnog pada plasmana uglja i proizvodnje električne energije, bilansnih viškova namijenjenih za prodaju na tržištu i prihoda po tom osnovu, nastavljen je i u 2023. godini", navode iz Elektroprivrede BiH.
Izvozno orijentirana
Budući da je prodaja na stranom tržištu u dvoznamenkastom padu već sedmi mjesec u nizu, paralela se može povući s Europskom unijom kao najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerom BiH. Zemlje članice EU bilježe pad svojih ekonomija, što se direktno odražava i na industriju u BiH.
"Čitava regija je izvozno najviše orijentiran prema zemljama Zapadne Europe. Prvenstveno Njemačka, Austrija, Italija", rekao je dopredsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić za Bloomberg Adria TV.
Marina Petrov, viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala u analitičkom timu Bloomberg Adrije, ranije je rekla da je ono što trenutno vidimo u BiH, po pitanju izvoza, prvenstveno rezultat sporije eksterne tražnje.
U Analitičkom timu Bloomberg Adrije očekuju rast BDP-a BiH od 2,8 posto u 2023. godini, ali na krilima snažnijih državnih investicija, dok će izvozna komponenta ipak imati negativan doprinos.
Ako izuzmemo zemlje Adria regije, najveći dio izvoza Bosne i Hercegovine (BiH), oko trećina, usmjeren je na Italiju, Njemačku i Austriju. Izvoz u sve tri zemlje je u međugodišnjem minusu u kolovozu ove godine, a kod Italije je to i najvidljivije.
"Generalno je došlo do smirivanja rasta europskih ekonomija, potpomognuto restriktivnim monetarnim politikama koje se bore s inflacijom, i samim tim je eksterna tražnja morala posustati", ističe Petrov.
Ako uzmemo u obzir sporiju eksternu tražnju i pad industrijske proizvodnje u prvoj polovini godine u BiH, preslikavanje ovih trendova na izvoz je očekivano. "Oporavak eksterne tražnje vidimo tek sljedeće godine, kada vidimo i bolji doprinos izvozne komponente privrednom rastu."
