Ako izuzmemo zemlje Adria regiona, najveći dio izvoza Bosne i Hercegovine (BiH), oko trećina, usmjeren je na Italiju, Njemačku i Austriju. Izvoz u sve tri zemlje je u međugodišnjem minusu u avgustu ove godine, a kod Italije je to i najvidljivije.
Marina Petrov, viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala u analitičkom timu Bloomberg Adrije, kaže da je ono što trenutno vidimo u BiH, po pitanju izvoza, prvenstveno rezultat sporije eksterne tražnje.
"Sve su to zemlje kod kojih se vidi recesiono raspoloženje, iako možda zvanično i nisu u recesiji, ali u posljednjih nekoliko tromjesečja preskaču iz plusa u minus, i obrnuto. Generalno je došlo do smirivanja rasta evropskih ekonomija, potpomognuto restriktivnim monetarnim politikama koje se bore s inflacijom, i samim tim je eksterna tražnja morala posustati", ističe Petrov.
Ako uzmemo u obzir sporiju eksternu tražnju i pad industrijske proizvodnje u prvoj polovini godine u BiH, preslikavanje ovih trendova na izvoz je očekivano.
Više:
Kriza u EU doprinijela drastičnom padu prometa bh. industrije od 17,4 posto
Izvoz bh. drvne industrije pao ispod milijardu KM
Pad spoljnotrgovinske razmjene BiH, izvoz u Italiju manji za 30 odsto
S druge strane, postoje značajni efekti promjene cijena koji se oslikavaju na trend izvoza. Naime, 2022. godina je bila godina visoke inflacije, pogotovo u dijelu sirovina i povezanih proizvoda, a u BiH je dobar dio izvoza usmjeren upravo na taj segment.
Kao primjer, Petrov navodi, mineralna goriva i maziva, sirove materije i proizvode koji se klasifikuju po materijalu obuhvataju oko 40 odsto izvoza, a njihove cijene su u međugodišnjem padu u prvoj polovini 2023. godine.
"Prema statistici izvoznih cijena, mineralna goriva i maziva su se u prvoj polovini 2023. godine izvozila po oko 18 odsto nižoj cijeni u odnosu na isti period prethodne godine, što znatno smanjuje vrijednost izvoza u ovom segmentu. Slično kao kod preostale dvije pomenute kategorije, ali je tamo cjenovni efekat ipak znatno niži. U toku 2022. godine, taj cjenovni efekat je djelovao u suprotnom smjeru, odnosno uvećavao je stope rasta izvoza koje su u pojedinim mjesecima bile preko 30, 40 odsto međugodišnje", navodi Petrov.

Oporavak tek iduće godine
U Analitičkom timu Bloomberg Adria očekuju rast BDP-a BiH od 2,8 odsto u 2023. godini, ali na krilima snažnijih državnih investicija, dok će izvozna komponenta ipak imati negativan doprinos.
"Oporavak eksterne tražnje vidimo tek sljedeće godine, kada vidimo i bolji doprinos izvozne komponente privrednom rastu", zaključuje Petrov.
Podsjećamo, ukupna spoljnotrgovinska razmjena BiH pala je u periodu januar-avgust ove godine u odnosu na isti period lani usljed pada izvoza u Evropsku uniju (EU).
Iz BiH je za osam mjeseci ove godine izvezena roba vrijednosti 11 milijardi i 227 miliona KM, što je za 5,6 odsto manje nego u istom razdoblju 2022. godine. Pao je i uvoz za 1,3 odsto i iznosio je 18 milijardi i 283 miliona KM. Tako je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 61,4 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit dostigao sedam milijardi i 56 miliona KM.
Promet industrije u BiH na godišnjem nivou nastavlja padati, a tome najviše doprinosi pad prometa na stranom tržištu. S obzirom na to da je EU najznačajniji spoljnotrgovinski partner BiH, pad ekonomija zemalja članica direktno se odražava i na industriju u BiH.
U avgustu, a u poređenju s julom, promet industrije pao je na domaćem tržištu za 0,8 odsto i na stranom tržištu za 3,7 odsto. Na godišnjem nivou, na domaćem tržištu je zabilježen blagi rast prometa od svega jedan odsto, dok pad na stranom tržištu iznosi 17,4 odsto.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...