Ako izuzmemo zemlje Adria regiona, najveći dio izvoza Bosne i Hercegovine (BiH), oko trećina, usmjeren je na Italiju, Njemačku i Austriju. Izvoz u sve tri zemlje je u međugodišnjem minusu u avgustu ove godine, a kod Italije je to i najvidljivije.
Marina Petrov, viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala u analitičkom timu Bloomberg Adrije, kaže da je ono što trenutno vidimo u BiH, po pitanju izvoza, prvenstveno rezultat sporije eksterne tražnje.
"Sve su to zemlje kod kojih se vidi recesiono raspoloženje, iako možda zvanično i nisu u recesiji, ali u posljednjih nekoliko tromjesečja preskaču iz plusa u minus, i obrnuto. Generalno je došlo do smirivanja rasta evropskih ekonomija, potpomognuto restriktivnim monetarnim politikama koje se bore s inflacijom, i samim tim je eksterna tražnja morala posustati", ističe Petrov.
Ako uzmemo u obzir sporiju eksternu tražnju i pad industrijske proizvodnje u prvoj polovini godine u BiH, preslikavanje ovih trendova na izvoz je očekivano.
Više:
Kriza u EU doprinijela drastičnom padu prometa bh. industrije od 17,4 posto
Izvoz bh. drvne industrije pao ispod milijardu KM
Pad spoljnotrgovinske razmjene BiH, izvoz u Italiju manji za 30 odsto
S druge strane, postoje značajni efekti promjene cijena koji se oslikavaju na trend izvoza. Naime, 2022. godina je bila godina visoke inflacije, pogotovo u dijelu sirovina i povezanih proizvoda, a u BiH je dobar dio izvoza usmjeren upravo na taj segment.
Kao primjer, Petrov navodi, mineralna goriva i maziva, sirove materije i proizvode koji se klasifikuju po materijalu obuhvataju oko 40 odsto izvoza, a njihove cijene su u međugodišnjem padu u prvoj polovini 2023. godine.
"Prema statistici izvoznih cijena, mineralna goriva i maziva su se u prvoj polovini 2023. godine izvozila po oko 18 odsto nižoj cijeni u odnosu na isti period prethodne godine, što znatno smanjuje vrijednost izvoza u ovom segmentu. Slično kao kod preostale dvije pomenute kategorije, ali je tamo cjenovni efekat ipak znatno niži. U toku 2022. godine, taj cjenovni efekat je djelovao u suprotnom smjeru, odnosno uvećavao je stope rasta izvoza koje su u pojedinim mjesecima bile preko 30, 40 odsto međugodišnje", navodi Petrov.
Marina Petrov (Bloomberg Adria TV)
Oporavak tek iduće godine
U Analitičkom timu Bloomberg Adria očekuju rast BDP-a BiH od 2,8 odsto u 2023. godini, ali na krilima snažnijih državnih investicija, dok će izvozna komponenta ipak imati negativan doprinos.
"Oporavak eksterne tražnje vidimo tek sljedeće godine, kada vidimo i bolji doprinos izvozne komponente privrednom rastu", zaključuje Petrov.
Podsjećamo, ukupna spoljnotrgovinska razmjena BiH pala je u periodu januar-avgust ove godine u odnosu na isti period lani usljed pada izvoza u Evropsku uniju (EU).
Iz BiH je za osam mjeseci ove godine izvezena roba vrijednosti 11 milijardi i 227 miliona KM, što je za 5,6 odsto manje nego u istom razdoblju 2022. godine. Pao je i uvoz za 1,3 odsto i iznosio je 18 milijardi i 283 miliona KM. Tako je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 61,4 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit dostigao sedam milijardi i 56 miliona KM.
Promet industrije u BiH na godišnjem nivou nastavlja padati, a tome najviše doprinosi pad prometa na stranom tržištu. S obzirom na to da je EU najznačajniji spoljnotrgovinski partner BiH, pad ekonomija zemalja članica direktno se odražava i na industriju u BiH.
U avgustu, a u poređenju s julom, promet industrije pao je na domaćem tržištu za 0,8 odsto i na stranom tržištu za 3,7 odsto. Na godišnjem nivou, na domaćem tržištu je zabilježen blagi rast prometa od svega jedan odsto, dok pad na stranom tržištu iznosi 17,4 odsto.
.webp){kind=icon}
