Usljed sporije eksterne tražnje, nastavljen je pad izvoza iz Bosne i Hercegovine (BiH) i u devetom mjesecu, a u Analitičkom timu Bloomberg Adrije očekuju da se ovaj trend nastavi do kraja godine, što će u određenoj mjeri proširiti trgovinski deficit.
Prema novim podacima Agencije za statistiku BiH, u razdoblju januar – septembar 2023. godine izvoz je iznosio 12 milijardi i 655 miliona KM, što je za 6,4 odsto manje nego u istom razdoblju 2022. godine. Istovremeno, uvoz je iznosio 20 milijardi i 767 miliona KM, što je pad od 1,9 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom je bila 60,9 odsto, a spoljnotrgovinski robni deficit dostigao je osam milijardi i 112 miliona KM.
Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio dvije milijarde i 358 miliona KM, što je za 5,4 odsto manje nego u istom razdoblju 2022. godine, dok je uvoz iznosio dvije milijarde i 438 miliona KM, što je za šest odsto manje. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 96,7 odsto.
Izvoz u zemlje Evropske unije (EU) bio je devet milijardi i 311 miliona KM i to je za 6,8 odsto manje nego u istom razdoblju 2022. godine, dok je uvoz iznosio 12 milijardi i 172 miliona KM, uz rast od dva odsto. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 76,5 odsto.
Podsjećamo, Bloomberg Adrija je već pisala kako pada izvoz u tri ključne zemlje EU, Italiju, Njemačku i Austriju u koje, ako izuzmemo zemlje Adria regiona, ide najveći dio izvoza BiH, oko trećina. Izvoz u sve tri zemlje je bio u međugodišnjem minusu u avgustu ove godine, a kod Italije je to bilo i najvidljivije. U septembru je došlo do rasta izvoza u odnosu na avgust.
Marina Petrov Savić, viša analitičarka u Analitičkom timu Bloomberg Adrije, kaže da posljednji podaci o spoljnoj trgovini pokazuju da su i uvoz i izvoz i dalje u minusu, pri čemu je pad ubrzao na -6,3 odsto u slučaju uvoza i -12,8 odsto u slučaju izvoza u devetom mjesecu.
"Sporija eksterna tražnja nastavila je da vrši pritisak na smanjenje izvoza, pogotovo u Italiju, koja je jedan od najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera, a gdje i vidimo intenzivan pad izvoza u prva tri tromjesečja 2023. godine (-28,4 odsto yoy)", ističe Petrov Savić.
Dodaje da, opet, na sam pad izvoza obračunski utiču i cijene sirovina koje su na nižim nivoima u odnosu na 2022, a čine dobar dio izvoza BiH.
Marina Petrov (Bloomberg Adria TV)
U Analitičkom timu očekuju da se ovaj trend nastavi do kraja godine, što će u određenoj mjeri proširiti trgovinski deficit, pogotovo ako se uzme u obzir sporiji pad uvoza u odnosu na izvoz, podržan dobrom domaćom potrošnjom koju omogućavaju solidni trendovi na tržištu rada.
Više:
Kriza u EU doprinijela drastičnom padu prometa bh. industrije od 17,4 posto
Izvoz bh. drvne industrije pao ispod milijardu KM
Pad spoljnotrgovinske razmjene BiH, izvoz u Italiju manji za 30 odsto
"Tek u 2024. godini očekujemo oporavak izvoza, kako se bude poboljšala eksterna tražnja, što će podstaći i bolji privredni rast. Imajući u vidu da su investicije privatnog sektora trenutno pod pritiskom viših kamatnih stopa, ukoliko bi se ubrzao priliv stranih direktnih investicija u razmjenjive sektore (ukupne strane direktne investicije su u 2022. bile oko 2,6 odsto BDP-a, ispod prosjeka regiona), izvozni profil bi se unaprijedio i stvorili bi se povoljni uslovi da se trgovinski deficit suzi", poručuje Petrov Savić.
.webp){kind=icon}
