Bosna i Hercegovina je u periodu januar - septembar ove godine najviše izvozila električnu energiju, a najviše uvozila naftu.
Grupa proizvoda koja se najviše izvozi iz BiH su mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije, kojih je u prvih devet mjeseci ove godine izvezeno u vrijednosti od 1,48 milijardi maraka. U ovu grupu, pored struje, spadaju nafta, gas, ugalj, naftna ulja, bitumen...
U Spoljnotrgovinskoj komori BiH navode da se nakon mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije najviše izvoze aluminij i proizvodi od aluminija, kojih je za devet mjeseci u inostranstvo otišlo u količini od 160,9 hiljada kilograma, vrijednosti 1,29 milijardi KM.
U top deset tarifa koje se najviše izvoze iz BiH su i namještaj, posteljina, madraci, proizvodi od gvožda i čelika, električne mašine i oprema, kotlovi, mašine i mehanički uređaji, drvo i proizvodi od drveta, neorganski hemijski proizvodi, obuća…
Uvoz
Što se tiče uvoza, u BiH se u najvećem obimu uvoze mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije, u najvećem dijelu nafta. Za devet mjeseci u 2022. godini ovih proizvoda je uvezeno 3,54 milijarde KM, a slijede ih proizvodi iz grupe nuklearnih reaktora, kotlova, mašina i mehaničkih uređaja (1,53 milijarde KM).
Podsjećamo, uzvoz robe iz BiH u periodu januar - septembar ove godine povećan je za 34,1 odsto u odnosu na isti period lani, pokazali su nedavno podaci Agencije za statistiku BiH.
Više: Povećan izvoz robe iz BiH, ali spoljnotrgovinski deficit i dalje visok
Izvoz u pomenutom periodu je iznosio 13,5 milijardi maraka, dok je uvoz iznosio 21,1 milijardu KM.
Najsvježiji podaci ukazuju na još uvijek snažne, dvoznamenkaste stope rasta izvoza i uvoza u Adria regiji, ali prognoze za budućnost nisu optimistične, ističe analitički tim Bloomberg Adrije.
Više: Izvoz i uvoz u regiji rastu, ali prognoze baš i nisu optimistične
"Jača inostrana i domaća potražnja, zajedno s inflatornim pritiscima, pokreću sveukupno snažno povećanje vanjske trgovine. Nedavno održani izbori i brzo formiranje vlasti trebali bi se pozitivno odraziti na ekonomske rezultate u zemlji", naveli su analitičari.
Predviđaju da će se nivoi rasta vanjske trgovine, i izvoza i uvoza, u Adria regiji stabilizovati do kraja godine pod jakim uticajem globalnog ekonomskog usporavanja i pada realnih nivoa plata. "S dolaskom 2023. prognoziramo da će godišnje stope izvoza i uvoza postati negativne zbog prijetnje recesije, rata u Ukrajini, poremećaja u lancima snabdijevanja i smanjenja investicionih aktivnosti. Sve to će imati jak uticaj na izvoz zemalja regije. S druge strane, pozitivni uticaji dolaze od još uvijek snažnog tržišta rada, koje zasad pokreće potražnju, moguće geopolitičke stabilizacije te pada inflatornih pritisaka", zaključuje analitički tim Bloomberg Adrije u analizi.
.webp){kind=icon}
