U našoj državi tokom ove godine očekuje se usporavanje rasta realnog BDP-a na 2,5 procenata zbog usporavanja privatne potrošnje i daljnjeg povećanja trgovinskog deficita zbog očekivanog slabijeg rasta u Europskoj uniji, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan, koji je u utorak predstavila Svjetska banka (WB).
Kako je kazala Sandra Hlivnjak, viša ekonomistica Svjetske banke za BiH, očekuje se da će u narednom periodu rast biti nastavljen vođen investicijama, ali u velikoj mjeri i potrošnjom i to naročito privatnom potrošnjom. Dodala je kako je došlo do smanjenja nezaposlenosti, međutim, kako je rekla, i dalje je zabrinjavajuća visoka stopa inflacije, koja je prisutna u svim zemljama Zapadnog Balkana.
"U 2022. godini od marta do oktobra inflacija u BiH je bila najviša u regionu, da bi od oktobra počeo trend smanjenja. Prosjek je u 2021. godini iznosio dva procentna poena, dok u 2022. godini dolazi do značajnog skoka koji pokazuje prosjek od 14 procentnih poena", navela je Hlivnjak tokom prezentacije izvještaja u Sarajevu.
Ohrabrujuće je to što su trendovi počeli da se ublažavaju, pa u prva dva mjeseca taj prosjek iznosi 13,3 i očekuje se da će se to usporavanje nastaviti, kazala je. Faktori koji dovode do jačanja inflacije odnose se na visoke cijene hrane, stanovanja i prijevoza.
Sandra Hlivnjak/ Fena
Kada je riječ o regionu, dolazi do usporavanja rasta u svim zemljama Zapadnog Balkana, nakon snažnog rasta koji se desio poslije pandemije 2021. godine.
"Usporavanje rasta očekuje se i u 2023. godini, s tim da i dalje rast nastavlja biti vođen u većini zemalja uglavnom investicijama i potrošnjom. Dolazi do povećanja zaposlenosti, međutim nezaposlenost je i dalje visoka, i to naročito nezaposlenost mladih, koja iznosi oko 28,5 procenata za region", rekla je ona.
Inflacija se zadržala u svim zemljama, ali je ipak oko 160 hiljada domaćinstava uspjelo izbjeći siromaštvo.
"Povećanje inflacije, smanjena ponuda, restriktivna monetarna politika, sve su to faktori koji dovode do usporavanja ekonomskog rasta. Potrošači i firme su suočeni s povećanjem troškova, samim tim i njihova kupovna moć je slabija. To sve ne iznenađuje i iz tog razloga i očekujemo usporavanje u narednom periodu", kazala je.
Više: Svjetska banka: BiH će rasti i u 2023, ali manje nego ranije
Svjetska banka: Smanjena prognoza ekonomskog rasta u 2023.
Jewell: Ključni nedostatak BiH je nepostojanje fonda za finansijsku stabilnost
Dobra vijest je da je finansijski sektor ostao stabilan i preporuka Svjetske banke za sve zemlje Zapadnog Balkana je da taj sektor i dalje nastoje održati stabilnim. Hlivnjak je dodala da su samo dvije zemlje u regionu uspjele produbiti deficit u 2022. godini, a to su BiH i Crna Gora, dok su druge zemlje uspjele smanjiti svoj fiskalni deficit.
"U BiH je došlo do produbljenja deficita zbog toga što se više trošilo, bila je izborna godina, izdvajanja su bila značajnija za plate, socijalna davanja, što je u najvećoj mjeri doprinielo produbljenju deficita", pojasnila je Hlivnjak.
Preporuka Svjetske banke, prema njenim riječima, jeste da fokus ostane na reformama i da se dijalog vrati na taj put.
.webp){kind=icon}
