.webp){kind=icon}
Prošla godina je za automobilsku industriju u Bosni i Hercegovini bila teška i kompleksna uslijed inflatornih udara i poremećaja u pogledu nabavke sirovina i gubitka tržišta zbog ruske invazije na Ukrajinu. Na sve to automobilska industrija prolazi kroz tranziciju u smislu prelaska s motora s unutrašnjim sagorijevanjem na električna vozila.
"Svaka promjena u svijetu na polju automotiv industrije se kod nas osjeti po Copy-Paste principu. Svaki zastoj ili pad prodaje određenih autolinija, ako se dijelovi proizvode u BiH, preslikavaju se. Najveći uticaj je bio krajem 2021. godine, kada je bila kriza u vezi sa čipovima, međutim sada se tržište stabilizovalo", za Bloomberg Adriju kaže Arnes Hubljar, COO Jifeng Automotive Interior BH.
Svaka promjena u svijetu reflektira se i na našem tržištu/Facebook
U ovoj industriji u BiH djeluju oko 73 kompanije koje su u 2021. godini, prema podacima LRC-a, ostvarile ukupne prihode u iznosu od 721,1 milion KM. Prvih 10 na listi po prihodima je, prema podacima Dun&Bradstreet, u 2021. godini prihodovalo 647,6 miliona KM, ostvarilo neto profit u iznosu od 37,4 miliona KM. Ovih 10 kompanija je u 2021. upošljavalo 4.120 ljudi.
Kompanija MANN+HUMMEL BA, prema riječima direktora Mahmuta Galijaševića, u prošloj godini je ostvarila rekordan promet iznad 100 miliona KM, međutim ovaj rast je uzrokovan inflacijom, odnosno povećanjem cijena proizvoda na tržištu.
"Nažalost, ovo povećanje cijena naših proizvoda nije pratilo brzinu povećanja cijena materijala naših dobavljača, tako da u prošloj godini ne možemo biti zadovoljni nivoom profitabilnosti koji smo ostvarili", za Bloomberg Adriju kaže Galijašević.
Dodaje da je ovo odlika većine kompanija iz automobilske industrije i to ne samo u našoj zemlji nego i šire.
"Generalno, prerađivačka industrija se nalazi u jednom 'sendviču' između naših kupaca i velikih OEM kompanija, koje 'nerado' prihvataju prenos povećanja cijena uslijed ovako snažnih inflatornih uticaja, dok taj proces od dobavljača prema nama kao kupcima ide puno brže", pojašnjava on.
Također, kompanije su pokušavale iznaći načine da pomognu svojim uposlenicima koji su također bili izloženi snažnom rastu cijena osnovnih namirnica.
"Sve to smo morali realizovati iz sopstvenih rezervi, režući sve ostale moguće troškove, uključujući smanjenje investicija", dodaje Galijašević.
Iako se tokom pandemije govorilo da bi problemi s lancima snabdijevanja mogli pomjeriti evropske kompanije prema kompanijama na Balkanu, ova prilika nije iskorištena u punom kapacitetu kada je riječ o bh. kompanijama.
Prihode MANN+HUMMEL pogurala inflacija/Facebook
"Kompanije u BiH samo djelimično su iskoristile ovu novonastalu šansu, ali zapravo nije bilo strateškog pristupa kada je riječ o državi. Državni pristup bi bio lobiranje i dovođenje strateških stranih investitora, što možemo vidjeti u drugim državama u regionu", kaže Galijašević te dodaje: "Direktne strane investicije, pogotovo u automobilskoj industriji, mogle su otvoriti niz novih šansi i za domaće kompanije, a uz to su mogle biti ukupni stabilizirajući društveni faktor. Nažalost, pokazuje se da u ovom segmentu nema jasne strategije".
Isto misli i Hubijar, koji kaže da postoji veliki kapacitet u našoj zemlji, ali da nedostaje podrška države, jer potencijalni investitori još uvijek ne vide stabilnost i sigurnost za njihove investicije.
Automobilska industrija trenutno doživljava tranziciju u smislu elektrifikacije automobila.
"Ova promjena je za nas očekivana i MANN+HUMMEL već duži niz godina prati ovu transformaciju uvodeći potpuno nove segmente proizvoda namijenjenih za nove tipove vozila, ali i proširuje svoj portfolio na druge segmente industrije", kaže Galijašević.
Pročitaj više: Analiza BBA: Automobilska industrija u padu, mračne prognoze do 2024.
Analiza BBA: Prodaja automobila polako se oporavlja u Adria regionu
Uvoz automobila porastao devet posto, očekuje se rast prodajnih cijena
Dodaje da bh. kompanije imaju djelomično priliku u ovom trendu, ali da ne treba zaboraviti da će elektrifikacija donijeti znatno manji volumen za dobavljače u prvoj ugradnji, ali i servisu, jer činjenica je da u jednom automobilu s unutrašnjim sagorijevanjem u odnosu na motor na baterijski pogon ima čak 100 puta manje komponenti.
"Svakako treba tražiti svoje šanse, ali i pokušavati osvajati druge industrije u kojima svojim postojećim ili sličnim proizvodima možemo nadoknaditi ono što će se vjerovatno izgubiti s ovom tranzicijom", pojašnjava Galijašević.
Kada je riječ o predviđanjima za naredni period, Galijašević ističe da su promjene neupitne i one su vođene geopolitičkim promjenama, promjenama u automobilskoj industriji i dodatno otežane neizvjesnošću koja nas okružuje.
''Te promjene ne moraju biti po defaultu negativne, one sigurno osiguravaju i niz šansi i na šanse se treba fokusirati. Prilagođavanje je jedini način preživljavanja i to su naše kompanije u ove posljednje četiri krizne godine – uključujući i 2023. pokazale'', zaključuje Galijašević.
