Svjetske cijene hrane su u padu 11. mjesec u nizu. U Bosni i Hercegovini se ne očekuje da će doći do njenog pojeftinjenja. Do sada nijedna vlada u našoj zemlji nije donijela mjere vezane za ublažavanja krize i nagli porast inflacije.
Domaći trgovci pravdaju visoke cijene hrane zbog robe "koja je nabavljena u prethodnom razdoblju, kad su cijene u nabavi bile znatno više", kazala je Feni Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor. Na policama se pak bilježi blagi pad cijene jestivog ulja. Znak koji bi mogao signalizirati skoriji pad drugih proizvoda, ističe Marić.
Referentni indeks međunarodnih cijena prehrambenih proizvoda pao je u veljači 11. mjesec zaredom, iako neznatno, izvijestila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Pročitajte: Cijene hrane pale 11. mjesec zaredom
FAO indeks cijena hrane u veljači je u prosjeku iznosio 129,8 bodova, što je neznatno smanjenje od 0,6 posto u odnosu na siječanj, ali 18,7 posto niže od svog vrhunca u ožujku 2022. Za pad indeksa zaslužan je pad cijena biljnih ulja i mliječnih proizvoda koji su više nego nadoknadili nagli rast cijena šećera.
Prognoze nisu ohrabrujuće, dodaje Marić, jer će sjetva ponovo biti znatno skuplja, a svjedoci smo da se u našoj zemlji proizvodi mali dio hrane, većina je iz uvoza. Upozorava i kako je, pored povećanja cijena, sve prisutnija praksa u kojoj neki proizvođači smanjuju gramažu svojih proizvoda, dok neki mijenjaju sastojke, smanjuju kvalitetu svojih proizvoda.
"Smanjenje gramaže pojedinih proizvoda kako bi cijena ostala ista nije protuzakonito, jer propisi nalažu da je obvezno samo da je gramaža jasno istaknuta na proizvodu i točna", dodaje.
Dok su druge zemlje svojim građanima pomagale na različite načine pa i novčanim iznosima za najugroženije, kod nas se to nije dogodilo, već imamo samo povećan broj javnih kuhinja i građana koji traže da se u njima prehrane jer drugačije ne bi mogli preživjeti mjesec, rekla je Marić.
- Uz pomoć Mirele Haskić-Suše
.webp){kind=icon}
