Nakon vrlo povoljnog prvog polugodišta i očekivanog usporavanja u drugom polugodištu, ukupan realni rast BDP-a za 2022. godinu procjenjuje se na 4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Značajnije usporavanje za Bosnu i Hercegovinu očekuje se u 2023. godini, za kada je projicirana stopa rasta BDP-a od +1,5 posto u odnosu na 2022, naveli su analitičari Raiffeisen banke u BiH.
Ekonomija BiH zadržala je pozitivan trend u prvoj polovini 2022. godine, uz rast BDP-a od 5,8 posto u prvom polugodištu 2022. godine, iznad očekivanog nivoa.
Glavni pokretači razvoja u prvom polugodištu 2022. godine bili su bruto investicije i privatna potrošnja, dok je državna potrošnja bila na gotovo istom nivou kao i prethodne godine, a pozicija neto izvoza je i dalje bila negativna.
"Drugu polovinu 2022. godine karakterišu suprotni trendovi u odnosu na prvo polugodište i sporija dinamika BDP-a, zbog usporavanja ključnih makroekonomskih pokretača, posebno usporavanja dinamike potrošnje i većeg negativnog doprinosa neto izvozne pozicije. To je odraz procesa povećanja kamatnih stopa Evropske centralne banke, koji rezultira usporavanjem ekonomije eurozone", naveli su iz Odjela za istraživanje i savjetovanje Raiffeisen banke u BiH.
Razlozi za pozitivan trend bruto investicija +24,3 posto u odnosu na prethodnu godinu leže u nastojanju kompanija da osiguraju veće zalihe u slučaju ozbiljnijih poremećaja na tržištu snabdijevanja i inflatornog okruženja. Privatna potrošnja ima stabilan trend rasta 3,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, koji je djelimično podržan povećanjem plata, posebno u privatnom sektoru, te povećanjem priliva doznaka iz bh. dijaspore.
Relativno skroman efekt na rast BDP-a imala je državna potrošnja +1,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, koja je blago uvećana. Kako kažu, ohrabrujući trend iz 2021. godine, kada je izvoz rastao brže od uvoza, produžen je na prvo polugodište 2022. godine tako da je uvozna strana uvećana za +27,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok izvoz raste u istom periodu po stopi od +30,7 posto. Ipak, vanjskotrgovinski odnosi BiH rezultiraju konstantnim neto deficitom koji za navedeni period iznosi 4,61 milijardu KM.
"Očekuju se efekti prelijevanja na našu zemlju i region Jugoistočne Evrope, koji je ekonomski visoko povezan s eurozonom. Uprkos očekivanom usporavanju kreditnog rasta, bh. bankarski sektor pokazuje karakteristike stabilnosti na poljima kapitaliziranosti, likvidnosti, kvaliteta imovine, depozitnog rasta i profitabilnosti", kazali su analitičari.
Bloomberg
Naša država bilježi jednu od najviših stopa inflacije u regiji na godišnjem nivou te je ciljana inflacija za 2022. godinu 14 posto. Ova godina bi trebala biti obilježena blažim inflatornim udarima, s projiciranom stopom inflacije od +6,0 posto yoy.
Kako objašnjavaju, BiH gotovo u cijelosti zavisi od kretanja cijena na međunarodnom tržištu te nema definisane mjere koje bi ublažile inflatorne udare.
"Ipak, država indirektno može pomoći privredi ubrzanjem reformi i integracionih procesa. Na ovaj način bi se iskoristio pozitivan momentum nastao nakon potpisivanja koalicionih sporazuma za relativno brzo formiranje tijela vlasti i dobijanja statusa kandidata za punopravno članstvo u EU", navode analitičari Raiffeisen banke.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...