text size
Ruski dobavljač prirodnog plina Gazprom Export povećao je Energoinvestu nabavnu cijenu prirodnog plina za treći kvartal 2026. godine za 14,42 posto u odnosu na prethodni kvartal, što ponovo otvara pitanje dugoročne sigurnosti snabdijevanja Bosne i Hercegovine i potrebe za diversifikacijom izvora i pravaca dopreme.
Iz Energoinvesta navode da je riječ o cijeni koju određuje isključivo dobavljač, bez mogućnosti da kupac utiče na njeno formiranje.
"Povećanje cijene potvrđuje složenost trenutnog energetskog okruženja i potrebu za strateškim rješenjima koja će omogućiti stabilnije i sigurnije snabdijevanje", saopćeno je iz kompanije.
Iz Energoinvesta ističu da rast cijene za BiH dolazi u trenutku kada se i evropsko tržište prirodnog plina ponovo suočava s pritiscima. Cijene plina na evropskim berzama u odnosu na prethodni kvartal porasle su gotovo 50 posto, što, prema njihovim riječima, pokazuje da je tržište i dalje osjetljivo na geopolitičke rizike, promjene u ponudi i potražnji te poremećaje na globalnom energetskom tržištu.
Bloomberg Adria
U takvim okolnostima, iz Energoinvesta ponavljaju da je razvoj alternativnih pravaca snabdijevanja i novih gasnih interkonekcija od strateškog značaja za Bosnu i Hercegovinu.
"Upravo zato Energoinvest kontinuirano zagovara razvoj alternativnih pravaca snabdijevanja i novih gasnih interkonekcija, koje Bosni i Hercegovini mogu omogućiti veću energetsku sigurnost, konkurentnije uslove nabavke i smanjenu zavisnost od jednog izvora i transportnog pravca", navodi se u saopćenju.
Rast cijena plina posljednjih mjeseci pokazuje da energetska sigurnost više nije samo pitanje dovoljne količine energenta, već i sposobnosti zemlje da osigura više izvora, stabilnije ugovore i infrastrukturu koja omogućava izbor.
Milan Jaros/Bloomberg
Evropske cijene plina dostigle su najviši nivo u posljednje tri godine, podižući evropska strahovanja od nestašice zaliha naredne zime ili u najboljem slučaju poprilično visokog računa za grijanje. Iako je Evropska unija sada već na pola puta uobičajene sezone za obnavljanje zaliha plina, skladišta su popunjena samo 54 posto, što je historijski drugi najniži nivo za ovo doba godine i skoro 16 procentnih poena niže od prosjeka u prethodnoj deceniji.
U Njemačkoj, evropskom industrijskom gigantu s najvećim kapacitetima za skladištenje plina, skladišta su popunjena tek nešto više od 45 posto.
Prema ocjeni finansijskog direktora norveške energetske kompanije Equinor Torgrima Reitana, čak i ako se otvori Hormuz, Evropa ne može dostići ciljani nivo skladištenja plina prije zime. Budući da se čini daleko kraj rata u Iranu i blokada Hormuškog moreuza, kojim prolazi gotovo sav izvoz nafte i LNG-a iz Zaljevskih zemalja, analitičari sve više ukazuju na to da je situacija s plinom u EU u "opasnoj zoni".
Kako smo ranije pisali, Evropa posljednjih godina nastoji smanjiti zavisnost od ruskog plina, posebno nakon energetske krize izazvane ratom u Ukrajini, povećavajući uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG), prije svega iz Sjedinjenih Američkih Država. Ipak, veća oslonjenost na globalno tržište LNG-a donijela je i novu izloženost promjenama cijena, troškovima transporta i geopolitičkim kretanjima.
Energetsko tržište u 2026. godini ostaje pod snažnim uticajem neizvjesnosti – od odnosa velikih proizvođača i potrošača do odluka o budućim investicijama u plinsku infrastrukturu. Stručnjaci upozoravaju da će sigurnost snabdijevanja biti jedan od ključnih izazova za evropske zemlje, posebno one koje nemaju direktan pristup većem broju izvora energije.
.webp){kind=icon}
