Zaposleni u Bosni i Hercegovini (BiH) u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, ali smatraju da bi im za kvalitetan odmor i bolji balans između posla i privatnog života trebalo gotovo 30 dana. Istovremeno, više od polovine očekuje isplatu regresa, dok bi svaki četvrti radije dobio dodatne dane odmora nego dio povišice.
Pokazalo je to regionalno istraživanje o godišnjim odmorima koje je sprovela grupacija Alma Career, u okviru koje djeluju vodeći portali za zapošljavanje u regiji, među njima i MojPosao.ba.
Istraživanje je pokazalo i da godišnji odmor za mnoge ne znači potpuni prekid rada, jer značajan broj zaposlenih ostaje dostupan nadređenima i tokom slobodnih dana.
Iako bi godišnji odmor trebao predstavljati vrijeme za potpuni predah od poslovnih obaveza, za mnoge zaposlene u BiH posao ne prestaje ni tokom odmora. Čak 42 posto ispitanika navodi da su nadređenima uvijek ili često dostupni, dok većina smatra da broj dana godišnjeg odmora koji trenutno imaju nije dovoljan.
Koliko odmora zaposleni zaista žele
Ispitanici u Bosni i Hercegovini u 2026. godini u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, što je blagi rast u odnosu na prošlogodišnjih 21,1 dan. Ipak, njihove potrebe i očekivanja znatno su veći, u prosjeku bi željeli 29,6 dana odmora, odnosno gotovo osam dana više.
Tek 30 posto ispitanika smatra da ima dovoljno slobodnih dana, dok ih 58 posto želi više. Dodatnih 12 posto navodi da postojeći broj dana odmora nije odgovarajući jer premalo slobodnog vremena negativno utiče na produktivnost.
Potreba za dužim odmorom raste i s godinama. Ispitanici mlađi od 30 godina željeli bi u prosjeku 27,8 dana odmora, oni od 30 do 45 godina 29,5 dana, dok zaposleni stariji od 45 godina smatraju da bi im bilo potrebno 30 dana godišnjeg odmora.
Mali i domaći privatni poslodavci nude najmanje dana odmora
Broj dana godišnjeg odmora u BiH značajno se razlikuje u zavisnosti od veličine i vlasničke strukture poslodavca.
Zaposleni u malim kompanijama i institucijama imaju u prosjeku 19,3 dana odmora, dok u srednje velikim organizacijama prosjek iznosi 22,2 dana, a u velikim 22,6 dana.
Još izraženije razlike vidljive su prema tipu vlasništva. Zaposleni u državnim kompanijama i institucijama imaju prosječno 24,1 dan odmora, u privatnim kompanijama u stranom vlasništvu 22,4 dana, a u domaćim privatnim kompanijama 20,5 dana.
Ovi podaci ukazuju na jasan jaz u benefitima zaposleni u državnom sektoru i kompanijama u stranom vlasništvu u povoljnijem su položaju od zaposlenih kod domaćih privatnih poslodavaca.
Svaki četvrti zaposleni zamijenio bi dio povišice za više odmora
Koliku vrijednost dodatni slobodni dani imaju za zaposlene pokazuje podatak da bi 25 posto ispitanika u BiH bilo spremno zamijeniti dio povišice za veći broj dana godišnjeg odmora. Još 43 posto bi takvu odluku razmotrilo u zavisnosti od visine povišice, dok 32 posto na takvu zamjenu ne bi pristalo.
BiH pritom ima najveći udio ispitanika koji bi bez dodatnih uslova prihvatili više odmora umjesto povišice. U Hrvatskoj ih je 15 posto, a u Sjevernoj Makedoniji 22 posto.
Rezultat pokazuje da slobodno vrijeme zaposlenima više nije samo zakonsko pravo, već benefit koji može značajno uticati na zadovoljstvo, privlačenje i zadržavanje kvalitetnih radnika.
Za značajan dio zaposlenih u BiH godišnji odmor ne znači i potpuni prekid komunikacije s poslom.
Nadređenima je tokom odmora uvijek ili često dostupno 42 posto ispitanika, kolegama iz vlastitog odjela 33 posto, a kolegama iz drugih odjela 22 posto.
Depositphotos
Rezultati pokazuju da značajan broj zaposlenih ni tokom godišnjeg odmora ne uspijeva u potpunosti napraviti odmak od posla, što može uticati na kvalitet odmora i oporavka.
Regres očekuje nešto više od polovine zaposlenih
Regres ove godine očekuje 53 posto ispitanika u BiH, dok ga 48 posto ne očekuje. Među onima koji računaju na ovu naknadu najčešće se očekuje iznos do 1.000 KM.
Vjerovatnoća isplate značajno raste s veličinom kompanije. Regres očekuje 32 posto zaposlenih u malim, 57 posto u srednje velikim i 61 posto u velikim organizacijama.
BiH u regionalnom poređenju
Bosna i Hercegovina po broju dana godišnjeg odmora zauzima sredinu regionalne ljestvice.
Međutim, bez obzira na postojeće razlike, zaposleni u sve tri zemlje željeli bi približno 30 dana odmora godišnje. To pokazuje da očekivanja zaposlenih sve više nadilaze postojeću praksu i da duži odmor postaje važan element kvaliteta radnog života u cijeloj regiji.
Kada je riječ o regresu, BiH bilježi najniži rezultat. Ovu naknadu očekuje 53 posto ispitanika, u poređenju s 59 posto u Hrvatskoj i čak 87 posto u Sjevernoj Makedoniji.
Rezultati istraživanja poslodavcima šalju jasnu poruku da dodatni dani odmora, mogućnost potpunog isključivanja od poslovnih obaveza i sigurnija isplata regresa postaju benefiti koje zaposleni sve više cijene. Najveći prostor za unapređenje postoji kod malih i domaćih privatnih kompanija, gdje su broj dana godišnjeg odmora i očekivanje regresa najniži.
Iz Alma Career su kazali da su istraživanje o godišnjim odmorima proveli su vodeći portali za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini (MojPosao.ba), Hrvatskoj (MojPosao) i Sjevernoj Makedoniji (Vrabotuvanje.mk). Istraživanje je provedeno u junu 2026. godine na uzorku od 1.145 ispitanika iz tri zemlje, pri čemu su najbrojniji bili zaposleni u dobi od 31 do 40 godina. Učestvovali su zaposleni iz kompanija različitih veličina i djelatnosti.
.webp){kind=icon}
