Osobno bogatstvo je usko povezano s bogatstvom države, tako da je najbolji prediktor nečijeg bogatstva država u kojoj živi. U svakoj državi postoji raspon od siromašnih do ekstrabogatih, ali većina stanovnika ne spada u ekstreme.
Iz toga slijedi da je opći ekonomski napredak države važan za osobno bogatstvo njenih građana. Veći rast produktivnosti rada, smanjenje nezaposlenosti, rast plaća, investicije, potrošnja itd. makroekonomska su mjerila rasta standarda, koji tijekom vremena dovode do rasta prosječnog osobnog bogatstva u državi.
Prikupljanje podataka o osobnom bogatstvu je u nekim državama lakši zadatak, a u nekima teži. Točnost je ponekad upitna, ali države EU-a imaju prilično dobre izvore za prikupljanje podataka. U Adria regiji se pojavljuju neke neobičnosti, koje mogu biti rezultat loših podataka.
Čitaj više
Analiza: BiH na dnu regionalnog tržišta rada, ali poželjna za strane investitore
Uvoz radne snage postaje ključni faktor za daljnji ekonomski razvoj Adria regiona.
18.11.2024
Rast zaposlenosti u BiH uz upozorenje na nedostatak kvalifikovane radne snage
Stručnjaci smatraju da zvanična statistika ne odražava pravo stanje na tržištu rada.
22.07.2024
Fiskalne reforme na dugom štapu
Priča o fiskalnim reformama počinje 2015. godine Reformskom agendom.
02.12.2024
Troškovi života u BiH rastu brže od plata
Sindikalna potrošačka korpa za maj ove godine iznosi 2.950 KM.
11.06.2024
Švicarska banka UBS svake godine procjenjuje prosječno individualno bogatstvo odraslih građana po državama. To je koristan alat za pratiti kako se osobna situacija građana mijenjala usporedo s promjenom makroekonomskih performansi Hrvatske.
Hrvati su danas puno bogatiji nego na početku 21. stoljeća
Prema UBS-u, prosječno bogatstvo odraslih građana u Hrvatskoj naraslo je sa 16.143 dolara 2000. godine na 70.461 dolara 2022. godine. Većina bogatstva nalazila se u nefinancijskoj imovini, primarno u nekretninama, a udio financijske imovine (gotovina, dionice, obveznice, fondovi...) rastao je s 28,87 posto 2000. godine na 33,87 posto 2022. godine.
Prosječni dug, koji umanjuje bogatstvo, narastao je s 869 dolara prosječno po odraslom stanovniku 2000. godine na 7.186 dolara 2022. godine. Stopa rasta duga bila je puno veća od stope rasta financijske i nefinancijske imovine, ali se prosječno bogatstvo po odraslom građaninu povećalo 4,36 puta.
Tako 2022. godine tek 0,4 posto ili oko 13,4 tisuće odraslih u Hrvatskoj ima bogatstvo veće od milijun dolara, a 15,3 posto ili oko 513,4 tisuće između sto tisuća i milijun dolara. Najviše odraslih građana u Hrvatskoj ima bogatstvo vrijednosti između deset i sto tisuća dolara, njih 57,4 posto, tj. 1,9 milijuna. Konačno, 26,9 posto ili 900 tisuća odraslih građana Hrvatske je 2022. imalo imovinu manju od 10 tisuća dolara.
Kako su Česi i Estonci postali bogatiji od Hrvata
Kako makroekonomsko stanje u državi dugoročno utječe na bogatstvo njenih građana može se vidjeti promatramo li Hrvatsku, Češku i Estoniju, usporedive države s kvalitetnim podacima.
Još 2000. su Hrvati bili bogatiji od Čeha i Estonaca. Estonija početkom stoljeća ima impresivne razine rasta BDP-a, između šest i deset posto godišnje, pa njeni građani po prosječnom bogatstvu do 2006. prestižu Hrvate.
Početak svjetske financijske krize 2008. godine pogađa sve tri države, ali na različite načine. Estonija upada u tešku krizu, ali iz nje izlazi već 2010. godine, kao i Češka. Hrvatska iz krize izlazi tek 2015. godine.
Zbog ranijeg izlaska iz Krize, bogatstvo Čeha i Estonaca se ranije počinje obnavljati, pa i jedni i drugi 2018. postaju bogatiji od Hrvata.
Slovenci najbogatiji u Adria regiji
Od država regije, UBS procjenjuje da su najbogatiji građani Slovenije. Oni su 2022. prosječno imali bogatstvo od 112,5 tisuća dolara. To je 78 tisuća dolara više nego 2000.
Drugi najbogatiji su prema UBS-u odrasli građani Crne Gore, s 81,9 tisuća dolara bogatstva 2022. godine. To je visoka procjena s obzirom na druge makroekonomske pokazatelje, poput BDP-a i prosječne plaće, ali UBS navodi kako je kvaliteta podataka loša, pa je moguće da je riječ o pogrešci u mjerenju.
Prosječno bogatstvo odraslog stanovnika Hrvatske 2022. iznosilo je 70.461 dolara, 54.318 dolara više nego 2000. godine. Građani Srbije bili su najsiromašniji u cijeloj Adria regiji 2000. godine, prve nakon NATO-ova bombardiranja i sankcija UN-a, EU-a i SAD-a, sa samo dvije tisuće dolara bogatstva. Do 2022. to je naraslo na 34 tisuće dolara.
Odrasli građani BiH su 2022. bili siromašniji nego građani Slovenije 2000. ili Hrvatske 2004. te 33.593 dolara prosječnog bogatstva predstavlja rast od 26.881 dolara u odnosu na 2000. godinu, puno manje nego u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori.
Osobno bogatstvo puno ovisi o državi u kojoj se živi
Globalno, 27,4 posto ljudi s bogatstvom većim od milijun dolara nalazi se u Europi, a 41,7 posto u Sjevernoj Americi. 29,6 posto odraslih građana država koje se nalaze u Europi ima bogatstvo manje od deset tisuća dolara, pa je time Hrvatska malo bolja od europskog prosjeka.
Svuda na svijetu ima jako bogatih i jako siromašnih, ali šansa da netko bude jako bogat puno je veća u razvijenim državama. I u Africi se može postati milijunaš, ali puno teže i vjerojatnost je puno manja.
Brojni faktori utječu na to koliko će osobnog bogatstva netko imati: razina obrazovanja, karakter, snalažljivost itd. Jedan od najvažnijih faktora je mjesto rođenja i života. Visoko inteligentna osoba će lakše ostvariti milijun eura bogatstva u SAD-u nego u nekoj od država Afrike.
Važno je to imati na umu. Životna financijska situacija nije samo rezultat individualnih prednosti i mana. Važni su situacija, država i društvo u kojem je netko rođen, živi i djeluje.