Adria

U regiji najbogatiji Slovenci. Pogledajte tko se najviše obogatio od 2000.

Autor: Branimir Perković

09. januar 2025, 07:00

Tek 0,4 posto Hrvata ima bogatstvo od milijun dolara i više

Slovenci bogatiji za 78 tisuća dolara od 2000., Hrvati za 54 tisuće dolara

Ekonomska sudbina države usko vezana za bogatstvo njenih građana

U regiji najbogatiji Slovenci. Pogledajte tko se najviše obogatio od 2000.

Depositphotos

Branimir Perković

Osobno bogatstvo je usko povezano s bogatstvom države, tako da je najbolji prediktor nečijeg bogatstva država u kojoj živi. U svakoj državi postoji raspon od siromašnih do ekstrabogatih, ali većina stanovnika ne spada u ekstreme.

Iz toga slijedi da je opći ekonomski napredak države važan za osobno bogatstvo njenih građana. Veći rast produktivnosti rada, smanjenje nezaposlenosti, rast plaća, investicije, potrošnja itd. makroekonomska su mjerila rasta standarda, koji tijekom vremena dovode do rasta prosječnog osobnog bogatstva u državi.

Prikupljanje podataka o osobnom bogatstvu je u nekim državama lakši zadatak, a u nekima teži. Točnost je ponekad upitna, ali države EU-a imaju prilično dobre izvore za prikupljanje podataka. U Adria regiji se pojavljuju neke neobičnosti, koje mogu biti rezultat loših podataka.

Švicarska banka UBS svake godine procjenjuje prosječno individualno bogatstvo odraslih građana po državama. To je koristan alat za pratiti kako se osobna situacija građana mijenjala usporedo s promjenom makroekonomskih performansi Hrvatske.

Hrvati su danas puno bogatiji nego na početku 21. stoljeća

Prema UBS-u, prosječno bogatstvo odraslih građana u Hrvatskoj naraslo je sa 16.143 dolara 2000. godine na 70.461 dolara 2022. godine. Većina bogatstva nalazila se u nefinancijskoj imovini, primarno u nekretninama, a udio financijske imovine (gotovina, dionice, obveznice, fondovi...) rastao je s 28,87 posto 2000. godine na 33,87 posto 2022. godine.

Prosječni dug, koji umanjuje bogatstvo, narastao je s 869 dolara prosječno po odraslom stanovniku 2000. godine na 7.186 dolara 2022. godine. Stopa rasta duga bila je puno veća od stope rasta financijske i nefinancijske imovine, ali se prosječno bogatstvo po odraslom građaninu povećalo 4,36 puta.

Tako 2022. godine tek 0,4 posto ili oko 13,4 tisuće odraslih u Hrvatskoj ima bogatstvo veće od milijun dolara, a 15,3 posto ili oko 513,4 tisuće između sto tisuća i milijun dolara. Najviše odraslih građana u Hrvatskoj ima bogatstvo vrijednosti između deset i sto tisuća dolara, njih 57,4 posto, tj. 1,9 milijuna. Konačno, 26,9 posto ili 900 tisuća odraslih građana Hrvatske je 2022. imalo imovinu manju od 10 tisuća dolara.

Kako su Česi i Estonci postali bogatiji od Hrvata

Kako makroekonomsko stanje u državi dugoročno utječe na bogatstvo njenih građana može se vidjeti promatramo li Hrvatsku, Češku i Estoniju, usporedive države s kvalitetnim podacima.

Još 2000. su Hrvati bili bogatiji od Čeha i Estonaca. Estonija početkom stoljeća ima impresivne razine rasta BDP-a, između šest i deset posto godišnje, pa njeni građani po prosječnom bogatstvu do 2006. prestižu Hrvate.

Početak svjetske financijske krize 2008. godine pogađa sve tri države, ali na različite načine. Estonija upada u tešku krizu, ali iz nje izlazi već 2010. godine, kao i Češka. Hrvatska iz krize izlazi tek 2015. godine.

Zbog ranijeg izlaska iz Krize, bogatstvo Čeha i Estonaca se ranije počinje obnavljati, pa i jedni i drugi 2018. postaju bogatiji od Hrvata.

 
Slovenci najbogatiji u Adria regiji

Od država regije, UBS procjenjuje da su najbogatiji građani Slovenije. Oni su 2022. prosječno imali bogatstvo od 112,5 tisuća dolara. To je 78 tisuća dolara više nego 2000.

Drugi najbogatiji su prema UBS-u odrasli građani Crne Gore, s 81,9 tisuća dolara bogatstva 2022. godine. To je visoka procjena s obzirom na druge makroekonomske pokazatelje, poput BDP-a i prosječne plaće, ali UBS navodi kako je kvaliteta podataka loša, pa je moguće da je riječ o pogrešci u mjerenju.

Prosječno bogatstvo odraslog stanovnika Hrvatske 2022. iznosilo je 70.461 dolara, 54.318 dolara više nego 2000. godine. Građani Srbije bili su najsiromašniji u cijeloj Adria regiji 2000. godine, prve nakon NATO-ova bombardiranja i sankcija UN-a, EU-a i SAD-a, sa samo dvije tisuće dolara bogatstva. Do 2022. to je naraslo na 34 tisuće dolara.

Odrasli građani BiH su 2022. bili siromašniji nego građani Slovenije 2000. ili Hrvatske 2004. te 33.593 dolara prosječnog bogatstva predstavlja rast od 26.881 dolara u odnosu na 2000. godinu, puno manje nego u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori.

 
Osobno bogatstvo puno ovisi o državi u kojoj se živi

Globalno, 27,4 posto ljudi s bogatstvom većim od milijun dolara nalazi se u Europi, a 41,7 posto u Sjevernoj Americi. 29,6 posto odraslih građana država koje se nalaze u Europi ima bogatstvo manje od deset tisuća dolara, pa je time Hrvatska malo bolja od europskog prosjeka.

Svuda na svijetu ima jako bogatih i jako siromašnih, ali šansa da netko bude jako bogat puno je veća u razvijenim državama. I u Africi se može postati milijunaš, ali puno teže i vjerojatnost je puno manja.

Brojni faktori utječu na to koliko će osobnog bogatstva netko imati: razina obrazovanja, karakter, snalažljivost itd. Jedan od najvažnijih faktora je mjesto rođenja i života. Visoko inteligentna osoba će lakše ostvariti milijun eura bogatstva u SAD-u nego u nekoj od država Afrike.

Važno je to imati na umu. Životna financijska situacija nije samo rezultat individualnih prednosti i mana. Važni su situacija, država i društvo u kojem je netko rođen, živi i djeluje.

Neradna nedjelja – pobjeda radnika ili gubitak za ekonomiju
BiH

Neradna nedjelja – pobjeda radnika ili gubitak za ekonomiju

Prije uvođenja neradne nedjelje samo 16,6 posto radnika i radnica bili slobodni nedjeljom dok je taj procent nakon stupanja na snagu Zakona o unutrašnjoj trgovini 92 posto. Tome su doprinijele i aktivnosti inspekcija koje su posebno u početku kontinuirano vršile nadzor.

prije 4 sata

Autor: Ivana Raonić

Sve vijesti iz rubrike Ekonomija

Ekonomija

Neradna nedjelja – pobjeda radnika ili gubitak za ekonomiju
BiH

Neradna nedjelja – pobjeda radnika ili gubitak za ekonomiju

Prije uvođenja neradne nedjelje samo 16,6 posto radnika i radnica bili slobodni nedjeljom dok je taj procent nakon stupanja na snagu Zakona o unutrašnjoj trgovini 92 posto. Tome su doprinijele i aktivnosti inspekcija koje su posebno u početku kontinuirano vršile nadzor.

prije 4 sata

Autor: Ivana Raonić

EU radi na sporazumu sa SAD-om kako bi Izbjegla povećanje carina
Evropa

EU radi na sporazumu sa SAD-om kako bi Izbjegla povećanje carina

Dužnosnicima EU-a na sastancima ove sedmice u Washingtonu rečeno je da nema načina da se izbjegnu nove carine na automobile i takozvane recipročne carine koje Trump uvodi sljedeće sedmice. Također su započele rasprave o tome kako bi na kraju trebao izgledati potencijalni sporazum o njihovom smanjenju.

prije 20 sati

sve vijesti iz rubrike Ekonomija

Registrujte se za nastavak čitanja. Registrirajte se

Nastavite čitati odabirom jedne od opcija u nastavku.

BESPLATAN RAČUN

Pročitajte ovaj i još 1 članak (ne odnosi se na PREMIUM članke)

Besplatni bilten

Registruj se

Pretplata

Neograničen pristup premium sadržaju na svih 5 portala

Neograničen pristup TV i video sadržaju

Ekskluzivne priče i analize iz Businessweek Adria

Pogledaj ponude

Aktivirajte još 1 besplatni članak i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristili ste 1 besplatni članak.

Cijenimo vaše interesovanje za pouzdane informacije. Aktivirajte još 1 članak besplatno i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € sedmično.

Dobijte neograničen pristup već danas

Nastavi

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € sedmično.

Vaši rivali to već znaju. Hoćete li ostati u mraku?

Pridružite se sada za samo 11 € mjesečno!

Pogledaj ponude