.webp){kind=icon}
Stranih radnika u Srbiji je sve više, dok regulativa države ide u smijeru dalje liberalizacije tržišta rada. Broj izdatih radnih dozvola za strance znatno je skočio prošle godine, što je postalo vidljivo i na terenu, bez analize zvanične statistike. Tako se u prijestonici, ali i u drugim gradovima zemlje, sada češće viđaju inostrani državljani kako obavljaju posao građevinaca, vozača i drugih uslužnih radnika.
Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), u 2023. izdato je više od 52.000 dozvola za rad stranim državljanima, što je za skoro 50 odsto više u odnosu na broj iz 2022. Kako je Bloomberg Adria pisala, tada je izdato oko 35.000 ovih dozvola.
Lani su za više od 95 odsto dozvola zahtjeve podnijeli poslodavci, dok je takozvanih ličnih radnih dozvola (za koje zahtjeve podnose sami stranci) bilo tek 1.760.
Gledano prema polu, od ukupnog broja dozvola približno 80 odsto bilo ih je za muškarce (oko 42.300). Sličan odnos snaga vidi se i kod dozvola koje su tražili poslodavci, dok su žene prevagnule u grupi ličnih radnih dozvola (948 dozvola za žene naspram 812 za muškarce).
Kako su iz NSZ rekli za Bloomberg Adriju, u prošloj godini je najviše radnih dozvola izdato državljanima Rusije, Kine, Turske, Indije i Nepala. Situacija se donekle razlikuje od one zabilježene 2022, kada je lista išla sljedećim redoslijedom: Kina, Turska, Rusija, Indija i Kuba.
Na pitanje za koje poslove su stranci lane najviše aplicirali, iz NSZ su poručili da "uvidom u njihovu evidenciju i sistem" ne mogu da daju tu informaciju.
Srbija je prošle godine usvojila izmjene i dopune Zakona o zapošljavanju stranaca i Zakona o strancima, čime je objedinjen postupak dobijanja prava na privremeni boravak i na rad, te se od februara (kada je nova regulativa počela da se primjenjuje) umjesto dvije dozvole dobija jedna - za boravak i rad. Procedura se sada vrši elektronskim putem, a NSZ ima 10 dana da dostavi svoju procjenu Ministarstvu unutrašnjih poslova o ispunjenosti uslova za izdavanje dozvole. Prema ranijim najavama, administrativna procedura zapošljavanja stranaca trebalo bi da se skrati na 15 dana, u poređenju sa dva mjeseca, koliko je ranije bilo. Privremeni boravak i radna dozvola mogu da se izdaju na period od tri godine.
Bloomberg
Bloomberg Adria upitala je NSZ i kako se usvajanje nove regulative odrazilo na izdavanje radnih dozvola, ali odgovor do objave teksta nismo dobili. Mediji su neposredno po početku primene novih zakona izvestili o početničkim poteškoćama kao što je otvaranje onlajn servisa za korisnike u okviru eUprave, a potom i nemogućnosti da se preko njega izvrše uplate.
Novi propisi jasan su odgovor države na rastući broj stranaca koji žele da rade u Srbiji, a stvari se dodatno liberalizuju stvaranjem zajedničkog tržišta rada u okviru Zapadnog Balkana. Naime, Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija od ovog mjeseca imaju jedinstveno tržište rada, što znači da ljudima iz Tirane ili Skoplja više nisu potrebne dozvole za boravak i rad da bi radili u Beogradu.
Kako je saopštila Privredna komora Srbije, naši građani od prošle nedjelje mogu da dobiju identifikacioni broj Otvorenog Balkana preko portala eUprave, što je preduslov za podnošenje zahtjeva za slobodan pristup tržištu rada u druge dvije zemlje. Nakon dodeljivanja ID broja, zainteresovani može da pristupi portalu elektronske uprave zemlje u kojoj namjerava da se zaposli i da podnese zahtjev za slobodan pristup tržištu rada, a ta zemlja, nakon provere, donosi konačnu odluku najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Više prosječne plate vjerovatno su jedan od glavnih razloga zbog kog bi stanovnici susednih zemalja željeli da rade u Srbiji. Kako je izvještaj analitičkog tima Bloomberg Adrije pokazao, strane direktne investicije donijele su nam najveći rast bruto plata u Adria regionu u prethodnih pet godina.
Ipak, republički prosjek i dalje ne iznosi ni polovinu prosječne bruto plate koju ima Slovenija kao rekorder u ovom dijelu Evrope. Naši analitičari u narednom periodu očekuju postepeno usklađivanje bruto zarada ovdašnjih zemalja sa onima u Sloveniji, vođeno prvenstveno manjkom kadrova, iako bi popuštanje inflacije značilo i slabiju pregovaračku moć zaposlenih.
