.webp){kind=icon}
Čini se da je razvoj generativne vještačke inteligencije (engl. artificial intelligence - AI) sa bumom koji je donio OpenAI-jev četbot ChatGPT rasplamsao više diskusija o mnogim netehnološkim aspektima ovog fenomena nego o onim koji se odnose na uskostručna pitanja o inovacijama. Kada je legalno i legitimno služiti se AI alatima, kako to uraditi ispravno i efikasno, na koji način zaštiti autorstvo i lične podatke, kako trome zakonodavne procese uskladiti sa dinamikom razvoja tehnologije koja traži posebnu regulaciju... U moru aktuelnih pitanja ističu se i ona o korišćenju AI-ja u poslovnim procesima, pa i prilikom konkurisanja za sam posao. Treba li, recimo, korišćenje ChatGPT-ja prilikom konkurisanja za novu poziciju nužno posmatrati kao varanje? Ne bi se svi usaglasili oko toga.
Suosnivač marketinške agencije Žiška Miloš Skokić smatra da ne treba odbacivati kandidate za posao za koje se utvrdi da su se oslanjali na AI alat kada su radili probni test koji im je poslodavac dao u okviru procesa zapošljavanja. Sa ovakvim slučajevima i sami su se susreli u toj firmi.
"Najvažnija stvar u vezi sa zapošljavanjem kod nas je Žiška praksa, koja je glavni način na koji indukujemo ljude u sistem. Prvi korak u praksi je jedan užasno specifičan test koji postavlja neka zanimljiva pitanja. U posljednje vrijeme skoro na svim testovima vidimo ChatGPT i pojavila se jedna vrlo opipljiva dilema u pogledu toga šta ćemo s tim", prisjetio se Skokić, govoreći na Danu internet domena Srbije u Beogradu.
U tom slučaju, kako je dodao, postoje praktično dva pravca kojim se može ići.
"Prvi ekstrem je 'Zabranićemo telefone u prostoriji gdje se radi test', što nije bio dominantan stav, ali bila je i ta ideja. A onda smo samo rekli: 'Pa dobro, hajmo sada i to da gledamo. Hajde samo da promijenimo test tako da on podrazumeva da će kandidati koristiti AI tehnologiju - uglavnom ChatGPT - za rješavanje testa i mi ćemo samo to da uzmemo u obzir i ocjenjivaćemo pametnu upotrebu alata'. Najbolji kandidat će koristiti alat, uzeće od njega šta mu odgovara i nadogradiće odgovor na zadatak svojim znanjem i iskustvom", ocenio je Skokić.
Kreativni tehnolog Dane Blačić na istom skupu takođe je istakao uvažavanje radova kandidata koji se potpomažu takvim četbotom.
Vojislav Vujanić
"U okviru našeg startapa smo nedavno obavljali intervjue sa programerima i od 20-30 u najuži izbor smo izabrali njih pet, koji su dobili da riješe jedan zadatak. Ja sam pritom riješio taj zadatak pomoću ChatGPT-ja, a ovih petoro ljudi nije uradilo bolje od ChatGPT-ja. Osoba koja je na kraju zaposlena jeste osoba koja je probala pomoću ChatGPT-ja da dođe do rješenja, vidjelo se da su neki elementi u kodu generisani od strane ChatGPT-ja. To je nešto što je jako zanimljivo, mislim da su programeri u ovom smislu prvi na tapetu", poručio je Blačić. Dodao je da je, prema njegovom mišljenju, simbioza čoveka sa AI-jem definitivno ono što donosi bliža budućnost.
Uostalom, zašto bi se kandidatima za posao branilo da se služe AI-jem, ako ljudi koji su već zaposleni u tim firmama koriste ovu tehnologiju bez osude kolektiva? Sam Skokić je naveo da svi zaposleni u Žiški koriste AI alate u svakodnevnom radu.
"Najviše ih koristimo za različita istraživanja i pravljenje prototipova, ne toliko i za produkciju sadržaja koji će na kraju biti objavljen. To je maltene postalo zamjena za guglanje i tradicionalnije forme istraživanja. AI briljira u zadacima koji se odnose na jako brzo produkovanje prototipa, jer ja faktički mogu za jedan dan od opšte ideje da dođem do različitih izvedbi te ideje i daće mi se uvid u to šta će biti problemi u produkciji. Jako brzo i jeftino mogu da vidim svu ružnoću ideje koju imam", rekao je on.
Kolike uštede u vremenu stvara AI naglasio je i Blačić, i to na praktičnom primjeru generisanog video-obraćanja imaginarne doktorke Emily Roberts, zamišljene kao stručnjaka u oblasti digitalne etike i bezbijednosti. Naime, Blačić je radio na stvaranju ovog snimka koji je prikazan okupljenima na Danu internet domena Srbije, pri čemu je Roberts najavljena kao stvarna ličnost, samo da bi se publici skrenula pažnja na to koliko AI može biti uverljiv. Ona je, dakle, kompletno vještački generisana, bez kršenja bilo čijih autorskih prava, pri čemu se AI koristio da kreira njenu ličnost, izgled, glas i tekst koji će izgovarati, a na temu sajber-uznemiravanja i dipfejka.
Bloomberg Adria
Nakon njenog obraćanja okupljenima, Blačić je rekao da je na kreiranje Emily Roberts potrošio šest sati, a da bi mu za isti projekat prije godinu dana trebalo mjesec i po do dva.
Sem manje vremena, AI u mnogim slučajevima znači i manje potrošenog novca. Na primjer, budžet za projekat za MSNBC i NBC News - koji mu je prošle godine donio nagradu Emmy Award for Technical Excellence za izvanredno izvještavanje o izborima u Sjedinjenim Američkim Državama - bio je dva i po miliona dolara, rekao je. "Godinu dana kasnije, trebao bi nam 10 puta manji budžet da proizvedemo to što smo tada za NBC radili. Za proizvod koji sada razvijamo koristimo tehnologiju koja košta 300 dolara, a prije par godina je koštala 30.000 dolara."
Profesor Fakulteta organizacionih nauka u Beogradu i suosnivač Share Fondacije Đorđe Krivokapić istakao je dva etička principa prilikom korišćenja AI-ja:
-
Koristite ga za zadatke koje možete samostalno da uradite;
-
Koristite ga za zadatke koje ne znate da uradite, ali znate da uradite evaluaciju.
Shodno tome, kazao je da ovu tehnologiju ne primjenjuje prilikom ozbiljnih istraživanja, jer "tu AI ne može pomoći, moramo znati izvore, autore, gdje pronalazimo najnovije informacije...", ali da se oslanja na nju prilikom kasnije obrade prikupljenog sadržaja u radnu verziju, što je najveći dio posla, poslije kog ide takozvani "fine tuning" (fino podešavanje).
Bloomberg
Za šta mu služi AI, sa prisutnima je podijelio i kopirajter i brend strateg Danijel Milošević. Naime, stvar koju je delegirao prilagođenim botovima jeste hitna operativna pomoć klijentima - na primjer, kada su im potrebni predlozi za neku objavu na društvenoj mreži, koju umjesto čovjeka može da isporuči AI.
Kao još jedan dobar primjer primjene naveo je korišćenje za potrebe simulacije fokus grupa. "Recimo, treba mi grupa od 15 žena sa Floride, sistem napravi vještačke ličnosti koje su fokus grupa i ja hoću da im prodam usisivač. Isprobali smo sa nekoliko sintetički formulisanih grupa i zanimljivo je kako ta grupa toliko dobro oponaša. Svjesni smo mi da je to sintetičko, ali ne bude ti prijatno kad neće da kupi", ispričao je Milošević.
Ipak, i njegova praksa je pokazala da nema ništa od vještačke inteligencije, bez one organske. U prvi mah, kad je inicijalno planuo, ChatGPT je praktično oteo pojedine klijente. "Rekli su mi: 'Ti nama više ne trebaš', to je trajalo tri-četiri mjeseca, pa sam počeo da razmišljam o promijeni pravca svoje karijere." Međutim, posle su se klijenti vraćali i sada kaže da ima više posla nego prošle godine. "ChatGPT je reproduktivna mašina, a srž mog kreativnog posla jeste da ja znam da tražim od te mašine ono što mi treba", zaključio je on.
