Adria

Petrov Savić: Trendovi kretanja cijena nekretnina u Adria regionu

Autor: Marina Petrov Savić

11. januar 2024, 13:12

Tržišta nekretnina Adria regiona su dosta specifična

Nakon perioda intenzivnog rasta cijena nekretnina vidimo usporenje u 2023. godini

Očekujemo korekciju cijena nekretnina od oko -5 odsto do kraja godine u Adria regionu

Petrov Savić: Trendovi kretanja cijena nekretnina u Adria regionu

Sarajevo (Depositphotos)

Marina Petrov Savić
Viša analitičarka za makroekonomiju i tržišta kapitala

Uslovi visokih kamatnih stopa i neizvjesnog ekonomskog okruženja nisu se značajno oslikali na cijene nekretnina u regionu, koje su i u trećem tromjesečju 2023. godine bilježile međugodišnji rast.

Tržišta nekretnina Adria regiona su dosta specifična po osnovu toga što je visok procenat vlasništva nekretnina u kojima vlasnici žive, ali je kupovina nekretnine nerijetko i investicioni alat.

Prema podacima iz 2020. godine, u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj više od 30 odsto ispitanika su vlasnici dodatne nekretnine (ne nužno stambene), pored one u kojoj žive, dok je taj isti procenat na nivou EU27 bio nešto iznad 20 odsto. Dobar primjer jeste trenutna inflatorna epizoda koja je dala vjetar u leđa cijenama nekretnina usljed dobre potražnje, jer se generalno nekretnine smatraju dobrom zaštitom od inflacije. Naravno, postoji i taj troškovni element - skuplji materijali i skuplja (i sve oskudnija) radna snaga, što je takođe doprinijelo rastu cijena.

Trendovi kretanja cijena nekretnina u Adria regionu su slični - nakon perioda intenzivnog rasta cijena, vidimo usporenje u 2023, ali i dalje cijene nekretnina rastu.

Cijene stanova u Srbiji u trećem tromjesečju 2023. godine dodale su 8,2 odsto međugodišnje, što nam ukazuje na to da, uprkos znatno smanjenom broju transakcija i usporenom stambenom kreditiranju, prodavci i dalje imaju prostora za povećanje cijena, mada po najnižoj stopi od 2018. godine.

Cijene u Sloveniji rastu najsporije od pandemijske 2020. i to po stopi od 5,4 odsto međugodišnje u Q3 2023.

Cijene novogradnje u BiH u istom periodu dodale su četiri odsto međugodišnje, ali ovakva stopa zapravo oslikava djelimičnu stablizaciju cijena koje su u toku 2022. godine rasle intenzivno (na primjer 47,5 odsto međugodišnje u toku 3Q 2022. godine).

U Sjevernoj Makedoniji takođe i dalje vidimo rast cijena, ali opet sporiji od sedam odsto međugodišnje u 4Q 2023, nakon čak osam kvartala dvocifrenog rasta cijena.

Hrvatska je jedina zemlja koja i dalje bilježi dvocifrenu stopu rasta cijena nekretnina od 10,9 odsto međugodišnje u 3Q 2023. (na prvom mjestu po rastu cijena u evrozoni), ali opet nižu u odnosu na prethodna tromjesečja uprkos one-off efektima kao što su bili ulazak u evrozonu i posljednji program stambenog kreditiranja.

Ovo na prvi pogled ukazuje na popriličnu otpornost cijena nekretnina, ne samo kada se pogleda relacija s kamatnim stopama, već i poređenje s određenim zemljama koje su trenutno okupirane krizom na tržištima nekretnina, pogotovo skandinavskim, kod kojih su cijene u padu već nekoliko tromjesečja u tolikoj mjeri da ugrožavaju sam ekonomski rast.

Na nivou Evropske unije bilježi se pad cijena već dva uzastopna tromjesečja i to je u velikoj mjeri vođeno padom u Njemačkoj i Švedskoj, ali i u ostalim zemljama. Unutar EU, 10 od 27 zemalja zabilježilo je međugodišnji pad cijena stambenih nekretnina.

Međutim, kod svih zemalja, osim kod Finske, zapravo se radi o korekciji cijena u okviru trogodišnjeg horizonta - cijene jesu u padu, ali su i dalje iznad cijena stambenih nekretnina u odnosu na 3Q 2020. godine. Ovakav trend nam samo potvrđuje neodrživost rasta cijena iz prethodnih perioda, odnosno da su se napuhane cijene nekretnina u prethodnim periodima počele korigovati naniže, čim je došlo do faze povišenih kamatnih stopa kao jednog od najrelevantnijih "triggera".

Sličan scenario očekujemo i u Adria regionu, iako će on biti značajno ublažen rastom priuštivosti stanova i očekivanjima da će kamatne stope početi da se smanjuju u 2024. godini. Rast priuštivosti stanova vidimo u bržem rastu zarada u odnosu na rast cijena stambenih nekretnina, koji je vidljiv na primjeru svih zemalja u regionu.

Rast priuštivosti, naravno, ne znači automatski i bolju potražnju, jer ne uključuje stope inflacije, kao ni rast kamatnih stopa, ali ipak djelimično ukazuje na bolji kapacitet zaposlenih da kupe nekretninu - što zbog većeg štednog potencijala, što zbog većeg limita za uzimanje kredita. To je jedan od faktora koji će ograničiti nagliji pad cijena nekretnina, a na koji možemo da dodamo i poboljšanja na tržištima rada tamo gdje postoji potencijal za rast zaposlenih, kao i visok depozitni potencijal koji se može aktivirati čim cijene počnu da padaju.

Ako na to dodamo i smanjenje kamatnih stopa u 2024. godini, očekujemo korekciju cijena nekretnina od oko -5 odsto do kraja godine u Adria regionu, s pristrasnošću više ka stabilizaciji tržišta nego ka jačoj korekciji. 

 

Sve vijesti iz rubrike Ekonomija

Ekonomija

sve vijesti iz rubrike Ekonomija

Registrujte se za nastavak čitanja. Registrirajte se

Nastavite čitati odabirom jedne od opcija u nastavku.

BESPLATAN RAČUN

Pročitajte ovaj i još 1 članak (ne odnosi se na PREMIUM članke)

Besplatni bilten

Registruj se

Pretplata

Neograničen pristup premium sadržaju na svih 5 portala

Neograničen pristup TV i video sadržaju

Ekskluzivne priče i analize iz Businessweek Adria

Pogledaj ponude

Aktivirajte još 1 besplatni članak i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristili ste 1 besplatni članak.

Cijenimo vaše interesovanje za pouzdane informacije. Aktivirajte još 1 članak besplatno i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € sedmično.

Dobijte neograničen pristup već danas

Nastavi

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € sedmično.

Pogledaj ponude

Vaši rivali to već znaju. Hoćete li ostati u mraku?

Pridružite se sada za samo 11 € mjesečno!

Pogledaj ponude