Privrednicima u Srbiji je krajem prošle i početkom ove godine odobreno četiri odsto manje kredita nego u istom periodu godinu dana ranije, što navodi na zaključak da se rast kamatnih stopa polako odražava na njihov tempo zaduživanja.
Precizni podaci pokazuju da je taj pad zabilježen kada se uporedi kreditna aktivnost privrede od septembra 2022. do marta ove godine u odnosu na isti period godinu ranije. Ako se zaduživanje privrede posmatra u odnosu na prethodnih šest mjeseci, odnosno od marta do avgusta 2022. godine, pad iznosi 12 odsto, što je mjerodavnije poređenje imajući u vidu da je to vrijeme u godini kada se privreda aktivnije zadužuje.
Prema podacima Narodne banke Srbije (NBS), vrijednost kredita namijenjenih privredi je od septembra 2022. do marta 2023. dostigla 561 milijardu dinara. Za NBS je očekivano usporavanje rasta kredita, odnosno niži iznos novih kredita privredi. Djelimično je to, kako navode iz centralne banke, posljedica prestanka odobravanja kredita iz garantnih šema po povoljnim uslovima, kao i rasta kamatnih stopa usljed zaoštravanja monetarnih politika Evropske centralne banke i NBS koje ima za cilj obuzdavanje inflatornih pritisaka.
Podsjetimo, Evropska centralna banka povećala je kamatnu stopu na tri odsto, dok tržišta predviđaju da bi do kraja godine mogla da budu još tri povećanja, čime bi njen nivo dostigao 3,75 odsto. Euribor, koji je ključna kamatna stopa za evro zajmove, ove nedjelje je dostigao najveću vrijednost za više od 14 godina. S druge strane, ključna kamatna stopa NBS je poslije 13 uzastopnih povećanja dostigla nivo od šest odsto, a predviđanja su da će ići i do 6,5 odsto s obzirom na to da su inflatorni pritisci i dalje jaki.
Zaduživanje, tako, još dugo neće biti povoljnije ni za građane ni za privredu.
"Privrednici su, kao i u prethodnim periodima, najviše koristili kredite za likvidnost i obrtna sredstva (oko 56 odsto novih kredita u posmatranom periodu) i investicione kredite (26 odsto). Međugodišnje posmatrano, stanje kredita privredi (na koje se odražava iznos novoodobrenih kredita, ali i iznos dospijeća) u februaru je veće za 4,8 odsto. Posmatrano po namjenama, stanje kredita za obrtna sredstva u februaru bilo je više za šest odsto nego godinu dana ranije, a investicionih kredita za 4,1 odsto", kažu u NBS-u za Bloomberg Adriju.
Vašu pretplatu nije moguće sačuvati. Molimo vas, pokušajte ponovo.
Vaša pretplata je uspjela.
U NBS-u navode da podaci ne ukazuju na probleme u otplati kredita privrede, što potvrđuje kretanje učešća problematičnih kredita u ukupnim kreditima privrede, koje u posljednjih šest mjeseci bilježi smanjenje. Prema posljednjim raspoloživim podacima sa stanjem na dan 28. 02. 2023. godine, to učešće iznosi 2,11 odsto, dok je, primjera radi, ono iznosilo 2,23 odsto u septembru 2022. godine.
"Narodna banka Srbije pažljivo prati promjene u kvalitetu portfolija banaka i u slučaju identifikovanja potrebe preduzimaće daljnje aktivnosti u cilju prevencijе rasta problematičnih kredita", kažu u NBS-u.
Prema Anketi o kreditiranju banaka za centralnu, istočnu i jugoistočnu Evropu EIB, nakon ekonomskog usporavanja u drugom dijelu 2022. godine, banke koje posluju na Zapadnom Balkanu postale su pesimističnije po pitanju kvaliteta kredita. Kod nekih preduzeća i domaćinstva može se pojaviti problem otplate kredita, upozorava Mateo Ferrazzi, viši ekonomista u EIB. Ova moguća povećanja sa istorijski niskih nivoa mogu se djelimično pripisati postepenom ukidanju mjera podrške koje je država davala proteklih godina, usporavanjem privrede i posebno pooštravanjem monetarne politike (u evropskim i u drugim zemljama).
U Srbiji je kako ističe nivo problematičnih kredita bio znatno ispod pet odsto od 2019. godine (dok je prije 2017. bio dvocifren). Trenutno je nešto iznad dva procenta.
Povećanje problematičnih kredita će uticati na profitabilnost sektora (veći NPL-ovi obično dovode do povećanja rezervisanja kod banaka), ali ne u tolikoj mjeri. Za to postoje tri glavna razloga. Najprije, ne očekuje se da će porast NPL-a biti dramatičan ni za Srbiju, ni za Zapadni Balkan, profitabilnost banaka je solidna i čak se očekuje da će rasti zahvaljujući većim kamatnim maržama (prinos na aktivu i prinos na akcije su 1,5 odsto i 10,9 odsto, a nivoi rezervisanja su visoki, tj. banke su već izdvojile neke relevantne rezerve).
Inače, kao što je Bloomberg Adria već pisala, u posljednjem tromjesečju prošle godine privredi je odobreno 316 milijardi dinara novih kredita, što je za 11,5 odsto manje nego u istom periodu godinu ranije. Više od polovine činili su krediti za likvidnost i obrtna sredstva (52,6 odsto).
Cijena po kojoj se srpska privreda zadužuje je sve veća, što je posljedica pooštravanja monetarnih uslova Narodne banke Srbije i Evropske centralne banke, pa se bilježi rast kamatnih stopa na dinarske i evroindeksirane kredite privredi.
Prosječna ponderisana kamatna stopa na novoodobrene dinarske kredite privredi tako je u posljednjem tromjesečju prošle godine povećana za 1,6 p. p., na 5,9 odsto. Prosječne kamatne stope u tom kvartalu kretale su se od 4,4 odsto za velika preduzeća, do 8,2 procenta za mikropreduzeća.
Prosječna ponderisana kamatna stopa na novoodobrene kredite privredi u evrima i evroindeksirane kredite povećana je istovremeno u istom periodu u prosjeku za 1,3 p. p., na 4,8 odsto. Kao i u slučaju dinarskih kredita, povećane su kamatne stope na kredite svih namjena. Posmatrano po veličini preduzeća, prosječna cijena zaduživanja kretala se od 4,6 odsto za velika preduzeća do 5,4 procenta za mikropreduzeća.
Rezultati januarske ankete Narodne banke Srbije o kreditnoj aktivnosti banaka pokazuju da su banke krajem godine nastavile pooštravanje standarda, odnosno internih kriterijuma za odobravanje kredita privredi, u nešto većoj mjeri za devizno indeksirane nego za dinarske kredite, dok je, posmatrano po veličini preduzeća, pooštravanje bilo više zastupljeno kod velikih preduzeća.
Prema ocjeni banaka, na pooštravanje standarda djelovali su prije svega viši troškovi izvora finansiranja za kredite, a zatim neizvjesnost u pogledu opšte ekonomske situacije, što se odrazilo na manju spremnost za preuzimanje rizika. Na pooštravanje standarda nastavili su da utiču i rizičnost zahtijevanog kolaterala i problematična potraživanja.
Što se cijena zaduživanja tiče, one se trenutno nalaze na svom vrhuncu, i može se reći da će njihovo vraćanje na manje restriktivne nivoe biti postepeno.
Trump računa na to da će SAD dio tereta carina prebaciti na strane izvoznike, tako da će oni biti spremni sniziti cijene i preuzeti dio tereta carina, koji se ne bi u potpunosti prebacio na rast cijena na američkom tržištu.
U vremenu geopolitičkih (ne)prilika koje nas svakodnevno potresaju, potrošači i investitori su jako pesimistični, zbog čega dolazi do suzdržavanja od potrošnje i ulaganja, što jasno vodi usporavanju rasta.
Iako je osnovna carina već na snazi, više carine za neke zemlje - koje zamjenjuju, a ne dodaju se na stopu od 10% - trebale bi stupiti na snagu 9. travnja.
Carine koje je predsjednik SAD Donald Trump uveo cijelom svijetu dovele su do toga da Austrija preispituje svoje dugogodišnje protivljenje trgovinskom sporazumu između EU i bloka Mercosur.
Trump je srušio ekonomski model baziran na slobodnoj trgovini razvijan od kraja Drugog svjetskog koji je SAD Marshallovim planom izvezao u Europu, a Europa kasnije u ostatak svijeta.
Unesite svoju e-mail adresu na koju ćemo Vam poslati link za resetiranje lozinke
Premašen je maksimalan broj uređaja. Ako ste vlasnik računa, kliknite na "Pošalji prijavu e-poštom" kako biste primili e-poštu s linkom za prijavu. Slijedite link i moći ćete upravljati uređajima povezanim s vašim računom.
.webp){kind=icon}
