text size
Kreditna aktivnost u Adria regionu oporavit će se ove i sljedeće godine, a osjetniji pad kamatnih stopa može se očekivati u 2025, kažu analitičari Bloomberg Adrije.
"Očekujemo oporavak kreditne aktivnosti u Adria regionu u 2024, i to će se nastaviti i u 2025. Kako makroekonomsko okruženje daje pozitivne signale za privredni rast u regionu, kreditna aktivnost će biti jedan od faktora koji će ovome doprinijeti", navodi se u izvještaju analitičkog tima koji u cijelosti možete pronaći OVDJE.
Što se cijena zaduživanja tiče, one su trenutno na vrhuncu, i može se reći da će njihovo vraćanje na manje restriktivne nivoe biti postepeno.
"Očekujemo da će kamatne stope padati polako kako se budu popuštale monetarne politike, i u skladu s već viđenom dinamikom transmisije. Ovo će dovesti do jeftinijih kredita za klijente, ali će to smanjenje biti blago u 2024, i osjetnije tek tokom 2025. godine", kažu analitičari.
Oni očekuju najveća smanjenja u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj, gdje su kamatne stope i rasle najviše tokom monetarnog stezanja.
U Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji kamate će biti otpornije jer je monetarna politika bila manje restriktivna, pa naprimjer Bosna i Hercegovina i trenutno ima najjeftinije kredite.
Oporavak i uprkos visokim kamatnim stopama
Kreditna aktivnost se od početka godine oporavlja i uprkos visokim kamatnim stopama u Adria regionu. Analitičari ovo pripisuju višku likvidnosti.
"Iako su sprovođene restriktivne monetarne politike, njihov efekt na kreditiranje je bio ograničen. Razlog za ovo je višak likvidnosti u finansijskim sistemima koji je spriječio kreditnu krizu (engl. credit crunch) pa je došlo samo do blažeg pada kreditne aktivnosti", kažu analitičari.
Od početka godine se blagi rast kreditne aktivnosti vidi u Srbiji, Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji.
U Sloveniji su potrošački krediti rasli 14,4 posto u martu, a do rasta su doveli povećanje cijena i sporija uvećanja zarada (niža u odnosu na ostatak regiona). Sporiji rast stambenih kredita i pad kreditiranja privrede utjecali su na konačan rezultat, pa za Sloveniju možemo reći da je bila najpogođenija monetarnim stezanjem.
U Srbiji su trenutno glavni faktor rasta gotovinski krediti koji su u aprilu rasli oko sedam posto. "Ovo ne iznenađuje jer su zajedno sa cijenama porasle i potrošačke potrebe u nominalnim iznosima", kažu analitičari.
Za razliku od kredita za privredu, kamatne stope za gotovinske kredite u Srbiji su u aprilu pale 1,6 procentnih poena međugodišnje, što je moguć razlog za ovakva kretanja.
U Sjevernoj Makedoniji su krediti za privredu i domaćinstva rasli sličnim tempom (6,6 i sedam posto međugodišnje, tim redom), ali je glavni napredak ostvaren na polju stambenih kredita koji su na međugodišnjem nivou rasli skoro 11 procenata.
Bosna i Hercegovina bilježi konstantan rast kreditne aktivnosti, kako za stanovništvo, tako i za privredu, a ovaj rast omogućile su stabilne kamatne stope.
U Hrvatskoj je situacija nešto komplikovanija. Kreditiranje domaćinstava raslo je stopom od 10,7 posto u martu. Kreditiranje privrede raste sporije (3,7 posto međugodišnje), ali razlog za optimizam daje rast kredita za investicije (7,7 posto), koji je preduslov za privredni rast.
